Page 270 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 270
Glasnik slavonskih muzeja Broj 7 (62), god. XXX./2019.
Sudionica je velikog broja znanstvenih skupova u intenzivno se bavila baštinom valpovačkih vla-
Hrvatskoj. Bila je članica osnivačkog odbora stelina čiju je izložbu planirala postaviti nakon
Hrvatsko-austrijskog društva u Osijeku (1996.) te umirovljenja.
dugogodišnja tajnica, a neko vrijeme i predsje-
dnica toga društva. Svoj angažman upotpunjavala je i predavačkim
iskustvom, prvobitno na Pedagoškom fakultetu,
Svojim djelovanjem u Hrvatsko-austrijskom dru- a potom na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
štvu vezala je Osijek i Galeriju likovnih umjetnosti Od osnivanja Umjetničke akademije u Osijeku
Osijek (GLUO) za zemlje njemačkoga govornog 2004. godine predavala je studentima glazbe i
područja i uspješno radila na brojnim progra- glume.
mima koji su promicali to zajedništvo.
Njezin je rad bio cijenjen u stručnim krugovima,
Od 1970. godine organizirala je mnoštvo autor- pa je 2007. bila dobitnica ugledne Nagrade za
skih izložbi te publicirala knjige – monografije u životno djelo „Pavao Ritter Vitezović” Hrvat-
izdanju Galerije likovnih umjetnosti Osijek: skoga muzejskog društva. Afirmirala je povijest
Jovan Gojković (1978.), Johann Friedrich Over- umjetnosti i muzejsku djelatnost u Galeriji na
beck (suautor dr. sc. Zvonko Maković, 1983.), području regije te na nacionalnoj razini.
Stjepan Marjanović (1802. – 1860.) (1985.),
Rudolf Valić (1986.), Portreti 18. i 19. st. u Osim što se bavila starijim razdobljima i temama
fundusu Galerije likovnih umjetnosti Osijek te 18. i 19. stoljeća, pokazala je naklonost i prema
suvremenim likovnim umjetnicima kojima je pri-
Zbirka slika i grafika 18. i 19. st., u: GLUO
monografija – zbornik (1987.), Franjo Pfalz redila brojne izložbe i s kojima se osobito voljela
(suautor Oto Švajcer, 1989.), Demetar Marković družiti. Time se pokazala kao poštovatelj i pozna-
vatelj umjetnosti i umjetnika, bez obzira na to ko-
(1990.), Ivan Roch (1998.).
U suizdavaštvu s Hrvatskom akademijom zna- jem vremenu pripadali.
nosti i umjetnosti objavljena joj je 2000. godine Svoje bogato iskustvo, stručni i znanstveni rad
monografija Josip Franjo Mücke. nesebično je dijelila te je prenosila svoje znanje
i iskustvo na mlađe kolege čime je uspješno
Autorica je niza predgovora u katalozima izložbi,
npr. Josip Leović (1971.), Osječko slikarstvo ostvarila kontinuitet rada struke u ustanovi i izvan
1900. – 1916. (1972.), Vedute Slavonije 19. st. njezinih granica. Prateći gotovo sva kulturna
(1974.), Slavonski pejzaž 19. i 20. st. (1975.), događanja u gradu, svojim je djelovanjem i
prisutnošću postala prepoznatljiv lik osječke dru-
Vodič kroz stalni postav Galerije likovnih umje-
tnosti (1978.), Osijek – inspiracija likovnih štvene scene, stoga će je naša stručna i šira
umjetnika (1979.), VIII. Biennale Slavonaca javnost pamtiti kao jednu od najcjenjenijih i
najutjecajnijih intelektualki koje je Osijek imao
(1982.), Kolonija akvarelista Jugoslavije (1983.),
Umjetnine slavonskih muzeja i galerija II. u novijoj povijesti.
(1984.), Fantastični svijet leptira – Ivan Čama- Njezinu osobnost, odmjerenost, iskrenost, do-
gajevac (2002.). brodušnost i razumijevanje za različite probleme
s kojima smo se mi, njezini kolege i suradnici,
Osobito su bitni njezini tekstovi u katalozima
Kopije iz fundusa Galerije likovnih umjetnosti susretali, pamtit ćemo zauvijek.
Osijek (1984.), Portreti 18. st. iz fundusa Galerije Njezina stručnost, požrtvovnost i marljivi rad
likovnih umjetnosti Osijek (1986.), Tri stoljeća ostaju duboko zapisani u povijesti slavonske i
umjetnosti u Galeriji likovnih umjetnosti, vodič hrvatske umjetnosti i kulture. Njezina će dosti-
kroz novi stalni postav (1998.), Zbirka slika 18. i gnuća biti poticaj i osnova rada budućih gene-
19. st. (suautorica u: Sakralna umjetnost iz zbirki racija muzealaca i povjesničara umjetnosti.
Galerije likovnih umjetnosti Osijek, 2003.). Po-
sljednju monografsku izložbu prije odlaska u 1 Najcer Sabljak, Jasminka. 2015. „In memoriam: mr. sc.
mirovinu 2006. godine napravila je slikaru Branka Balen (1941. – 2015.)”. Peristil br. 58., Zbornik
radova za povijest umjetnosti: Društvo povjesničara
Giovanniju Giacomu Morettiju (1843. – ?), a
umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 199 – 200.
- 270 -
