Page 271 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 271
VII. In memoriam
1
Damodar Frlan ,
Etnografski muzej Zagreb
IN MEMORIAM: dr. sc. JELKA RADAUŠ RIBARIĆ (1922. – 2015.)
je tadašnju ravnateljicu Muzeja Marijanu Gušić,
pa je 1. listopada 1964. godine bila postavljena
za v. d. ravnateljicu Muzeja, a 1965. imenovana
je za ravnateljicu, na dužnost koju je obnašala
do odlaska u mirovinu 1975. godine.
Dolazak u Muzej koncem Drugog svjetskog rata
omogućio joj je rad i upoznavanje sa zbirkama
koje su se otvarale iz spremišta i sanduka nakon
završetka rata. Istodobno, sudjelovala je u pripre-
mi prvog poslijeratnog stalnog postava Muzeja,
a u novom postavu 1950. godine samostalno je
obradila niz izložbenih cjelina. Tijekom godina
postavila je u Muzeju, ali i u drugim muzejskim
dr. sc. Jelka Radauš Ribarić
ustanovama u Zagrebu, Hrvatskoj i inozemstvu
brojne izložbe. Među prvim izložbama bile su
Dana 9. ožujka 2015. preminula je dr. sc. Jelka Tekstil i keramika 1959. u Umjetničkom pavi-
Radauš Ribarić, bivša ravnateljica Etnografskog ljonu, izložba Retrospektivni rad Etnografskog
muzeja u Zagrebu, istaknuta etnologinja i muzej- muzeja i Volumen i faktura 1961. u Etnografskom
ska djelatnica. Poznavala je mnogo ljudi i u nji- muzeju, Narodna umjetnost okolice Zagreba
ma je njezina životna radost i posvećenost struci 1964., Oblikovano drvo 1973., Narodni život
ostavila značajan trag. Gotovo cijeli radni vijek Istre 1975., i Narodni vezovi Hrvatske 1975.
provela je u Etnografskom muzeju, posljednjih godine.
deset godina obnašajući dužnost ravnateljice. U Dubrovniku je 1950. godine postavila stalnu
Vrhunac njezine karijere bila je važna obnova izložbu etnografske građe, a sudjelovala je i u po-
zgrade Muzeja i stalnog postava. stavljanju stalnih izložbi u Zadru i Kumrovcu. Bila
je suautorica naših etnografskih izložbi u Zurichu
Jelka Radauš Ribarić rođena je u Mariboru 8.
ožujka 1922. godine u obitelji prosvjetnih radni- 1949. i Baselu 1958. godine. Od velikih i značaj-
ka podrijetlom iz Vodica na Ćićariji. Otac Josip nih izložbi spomenut ćemo još suautorstvo hrvat-
Ribarić bio je istaknuti jezikoslovac, slavist i sa- skog dijela izložbe Oblici narodnog života u Euro-
kupljač narodnih pjesama, što je zasigurno od pi, postavljene u Belgiji 1975., te autorstvo izlo-
žbe Ljubav i brak, postavljene također 1975. go-
samoga početka usmjerilo interes Jelke Radauš
Ribarić k istraživanju kulturne baštine Istre. dine u Belgiji. Čarolija niti bila je istaknuta izložba
o tekstilnom rukotvorstvu koju je osmislila i po-
Nakon pohađanja srednje škole na Sušaku i u stavila 1988. u Klovićevim dvorima. Njezina
Zagrebu, 28. lipnja 1940. godine Jelka Radauš posljednja izložba Klinasto ruho: nastajanje i po-
Ribarić stekla je svjedodžbu II. ženske realne gi- stojanje na primjeru Istre postavljena je 2003. u
mnazije u Zagrebu. Nakon toga upisala je Mudro- Etnografskom muzeju. Ta je izložba temeljena na
slovni fakultet, a u listopadu 1944. diplomirala je kapitalnom djelu Ženska narodna nošnja u Istri
studij etnologije. Prvi se put zaposlila u veljači (1997.), u kojem se valoriziraju stručne i znan-
1945. u Sveučilišnoj knjižnici kao knjižničarska stvene spoznaje o odijevanju u Istri s usporednim
vježbenica. Dana 6. rujna 1945. započela je raditi istraživanjem sličnih odjevnih predmeta u širem
u Etnografskom muzeju, a 1950. godine položila europskom prostoru.
je stručni ispit za zvanje kustosa muzejsko-konzer- Druga važna djela su: Vezak vezla (1973.), Naro-
vatorske struke. Godine 1960. unaprijeđena je u dne nošnje Hrvatske, Narodni život Istre (1975.) i
zvanje višeg kustosa. U više navrata zamjenjivala Narodni vezovi Hrvatske (1976).
- 271 -
