Page 102 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 102
Glasnik slavonskih muzeja Broj 7 (62), god. XXX./2019.
Muzej posjeduje u svojim zbirkama mnogobrojne
predmete iz slatinskih obrtničkih radionica koje
će se sukcesivno prikazati uz školski predmet
Gospodarstvo i gospodarski ručni rad dječaka.
Za samo otvorenje izložena je stolarska obrtnička
radionica koja naglašava slatinsku dugu i važnu
tradiciju obrade drveta, temeljenu na bogatstvu
okolnih šuma, a podsjeća da je tvornica namje-
štaja „Gaj” bila ne samo mjesto gdje je radilo
nekoliko tisuća radnike već i simbol samoga
grada.
Ručni rad djevojčica prikazuje raznoliko tekstilno
rukotvorstvo kraja, a za otvorenje postava izložena
je građa iz sela Sopja, Noskovaca i Gornjeg Pre-
drijeva, tzv. „sopjanskog kulturnog kruga”, koja
po osobinama tekstilnog rukotvorstva čini malu
zaokruženu kulturnu cjelinu prepoznatu na nacio-
nalnoj razini. Nošnje su jedinstvene po gustom
jednožičnom tkanju crvenim i plavim nitima
(pregače i rupci), po upotrebi usnovanog platna,
domaćih tkanja i veza.
Osim na nošnji, vez se primjenjivao i na kućnom
tekstilu, kao i vezivanje resa na završetku ručnika
splet, izrada čipke prepletom običnom iglom
Detalj stalnog postava Zavičajnog muzeja Slatina nizom uzlića i omčica od bijelog, plavog konca –
Merza), ali tijekom povijesti kao višekonfe- zavezanac, osim toga i kukičanje, necanje te ručno
sionalnu sredinu (pravoslavna, protestantska i i strojno šupljikanje. Karakterističan dio muških
židovska vjerska zajednica). nošnji sela uz Dravu su pregače fertuni.
Risanje slobodno i pjevanje / Likovni i Glazbeni
odgoj spojeni su arhitektonski u jednu cjelinu Muzeološka koncepcija, ali premali prostor posta-
gdje su izložena djela likovnih umjetnika – slatin- va doveli su do toga da je dio namijenjen izlaganju
skih zavičajnika (Vladimir Udatny, Kornelije To- Etnografske zbirke skučen u odnosu na raznoli-
mljenović, Dragan Milošević, Viktor Liebl, Mirna kost i bogatstvo etnografske građe koju Muzej
Fedoran, Dušanka Janković-Jablanović), a pje- posjeduje. No, taj će se nedostatak moći ukloniti
vanju je posvećen dio koji podsjeća na tradiciju jer koncepcija omogućuje fleksibilnost – povre-
seoskih glazbenih sastava, čestitare imendana, menu promjenu i izlaganje ostalih predmeta iste
kao i na gradske pjevačke zborove. teme (drugi obrt, tekstilno rukotvorstvo ostaloga
dijela slatinskog kraj, drugi likovni umjetnici i sl.)
Postav se nastavlja temom Prirodopisa gdje se u za to predviđenim arhitektonskim dijelovima,
prezentiraju dvije osnovne teme – životinjski svijet bez straha da će se narušiti cjelina usvojene kon-
Papuka i rijeke Drave, kao i specifični slatinski cepcije.
reljef – ravnica na sjeveru koja se prelijeva u
bregovito gorje na jugu, s istaknutim turističkim Tema Kućanstvo i higijena također uključuje dio
destinacijama (Jankovac, arboretum Lisičine, tekstilnog rukotvorstva, a govori o tradicijskom
geološki lokalitet Rupnica, pustara Višnjica i dr.). stanovanju na području djelovanja slatinskoga
Ponuđena molitva iz šume Jankovca postavljana muzeja i prikazuje ambijentalno uređenu kuhinju
na pločama početkom 20. stoljeća svojom moli- s inventarom koji sugerira osnovne kuhinjske pro-
tvom da prirodu moramo poštivati kao i čovjeka cese: priprema hrane, čuvanje posuđa i obavlja-
pokazuje i danas aktualnu temu zaštite okoliša. nje higijene ukućana.
- 102 -
