Page 100 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 100
Glasnik slavonskih muzeja Broj 7 (62), god. XXX./2019.
Slatinski muzej osnovan je relativno kasno u Građevina „Stara škola”/„Stari kotar”, kako je
odnosu na ostale slavonske muzeje, ali je ipak Slatinčani lokalno zovu, građena je krajem 19. i
uspio čestim terenskim obilascima organizirati početkom 20. stoljeća i spomenik je slatinske
prikupljanje muzejske građe i ostalim aktivno- graditeljske baštine. Od samoga početka kori-
stima (izložbe, publikacije, radionice i sl.) upozoriti štenja zgrade, koja ima historicističke detalje
na njezinu ugroženost i potaknuti novu valo- pročelja, u njoj su bile smještene kraljevska kotar-
rizaciju te građe u stručnim krugovima kao i kod ska oblast, pučka škola, gradska uprava, porezni
lokalnog stanovništva. ured i sl.
Muzej je do 1991. godine bio smješten u Draško- Investicija rekonstrukcije, adaptacije i dogradnje
vićevu dvorcu. Krajem te godine zgrada je teško zgrade započela je 1999. godine pribavljanjem
oštećena u ratnim događanjima tijekom Domo- projektne dokumentacije i građevinske dozvole.
vinskog rata i Muzej od tada nema svoj prostor. Poslovi sanacije i rekonstrukcije zgrade započeli
Predmeti iz muzejskih zbirki pohranjeni su u spre- su krajem 2001. godine, izvođeni su etapno i
mištima Doma kulture u Slatini, gdje je u suterenu građevinski su radovi u zapravo završili 2018.
prilagođen prostor za povremene izložbe. godine kad je uređena radionica muzejskog te-
hničara, kao i, u međuvremenu dodijeljena, pro-
Samostalna kulturna ustanova storija za muzejsku suvenirnicu, obje u prizemlju
zgrade.
Muzej je osnovan u sastavu krovne ustanove
Narodno sveučilište „Veljko Vlahović”, koja je u Slatinski muzej dobio je na korištenje dio pri-
svom opisu sadržavala kulturno-obrazovne djela- zemlja za pristupni dio, povremene izložbe,
tnosti, a među inima i muzejsko-galerijsku djela- garderobu, sanitarni čvor, a naknadno, kao što je
tnost. Djelovao je u sastavu iste ustanove do već spomenuto, i radionicu muzejskog tehničara
osamostaljivanja 1. kolovoza 2006. godine, tada s te suvenirnicu. Muzeju je dodijeljeno cijelo pot-
promijenjenim imenom ustanove – Pučko otvo- krovlje za ostale sadržaje: stalni postav, spremište
reno učilište Slatina. građe, radne prostorije zaposlenika, muzejsku
knjižnicu, multimedijsku dvoranu – igraonicu,
Kad je 2005. godine Muzej pripremao izložbu
Prozor na trijemu, muzejske predmete za izložbu zajedničke prostorije. Prizemlje i potkrovlje pove-
zajedno su uređivali Andrija Lacković i Dragan zuje široko dobro osvijetljeno stubište kao i
Bačmaga, čija se spretnost, preciznost, stručnost i teretno dizalo, dvosmjernog izlaza, primjereno i
upornost da svaki predmet uredi pokazala za osobe s posebnim potrebama. Ukupno je
Muzej u tome objektu dobio na korištenje oko
dovoljnom da se prijavi za polaganje stručnog 2
ispita za muzejskog tehničara. Zahvaljujući Draga- 1.300 m .
novu stručnom ispitu, Muzej je mogao postati
nova muzejska ustanova na hrvatskoj muzejskoj Muzeološka koncepcija stalnog
karti. U vrijeme osamostaljivanja Muzeja 2006. postava Zavičajnog muzeja Slatina
godine već se naveliko radilo na uređivanju i
rekonstrukciji objekta za novu gradsku kulturnu Promišljanje teme muzeološke koncepcije zapo-
ustanovu. čelo je dolaskom Vladimire Pavić iz Muzejskog
dokumentacijskog centra u Slatinu, a nastavljeno
je višekratnim razgovorima s recenzenticom dr. sc.
Zgrada muzeja
Žarkom Vujić s Odsjeka za informacijske znanosti
Gradske vlasti, u dogovoru s tadašnjim Konzer- Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
vatorskim odjelom u Osijeku, odlučile su 1998. Nakon nekoliko susreta postignuta je suglasnost
godine sačuvati i preurediti staro zdanje Osnovne dviju autorica (Z. Vujić i D. Šuvak) da osnovni ele-
škole „Lazo Tihomirović Baja” na veoma atraktiv- ment strukturiranja muzeološke koncepcije bude
noj lokaciji u središtu Slatine (koja je u to vrijeme identitet objekta u kojem je Muzej smješten –
iselila u novoizgrađenu zgradu) i dio dodijeliti škola, tj. svjedodžba otpusnica učenice I. godišta
muzeju na korištenje. Niže pučke škole u Slatini Hilde Mundweil koja je
- 100 -
