Page 101 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 101
II. Djelatnost muzeja i galerija
1915. godine odslušala i dobila ocjene iz školskih Potom je veliki dio prostora planiran za krono-
predmeta u toj slatinskoj školi. Tako je povijesna loški povijesni razvoj – Povijest, do suvremenih
funkcija zgrade iznjedrila muzeološku koncepciju tema – Domovinskog rata. Prikaz počinje izlaga-
stalnog postava. njem najstarijih nalaza iz vremena pretpovijesti –
brončanodobne nalaze iz Nove Bukovice i Voći-
Recenzent za povijesni dio koncepcije bio je dr. na, antičke nalaze iz Sladojevaca, Bataluša, sre-
sc. Zoran Grijak, iz Hrvatskog instituta za povijest dnjovjekovne nalaze iz Čađavice, nalaze srednjo-
u Zagrebu. Za oblikovanje likovnog dijela stalnog vjekovne (12. st.) materijalne kulture iz Josipova
postava izabran je likovni umjetnik Dražen Tro- (nekad Ciganka).
grlić, koji je predložio skicu rasporeda prostora, a Postav uključuje opis srednjovjekovne crkvene
koju je arhitektonski oblikovala dipl. ing. arh.
organizacije – uspostavu arhiđakonata Vaška, s
Snježana Stipeč. naglaskom na voćinsku predtursku utvrdu i crkvu
Muzeološku koncepciju stalnog postava Zavičaj- Blažene Djevice Marije (15. st.), najznačajniji
nog muzeja Slatina izradila je Dragica Šuvak, uz spomenik graditeljske baštine u slatinskom kraju.
mentorstvo dr. Žarke Vujić i predočila je na redov- Naznačeno je vrijeme osmanskog vladanja
noj sjednici Hrvatskog muzejskog vijeća Ministar- (1543. – 1684.) koje je ostavilo živih tragova do
današnjih dana u nematerijalnoj – jezičnoj baštini
stva kulture Republike Hrvatske u Zagrebu u rujnu
2003. godine, na kojem je i prihvaćena. slatinskog kraja. Naglasit će se velika doseljavanja
Imenovano je povjerenstvo koje će pratiti rad izra- tijekom 18. i 19. stoljeća, kad su vlasnici imanja
na slatinskom području bile vlastelinske obitelji
de stalnoga postava u sastavu: dr. Žarka Vujić,
Vinko Ivić, Ruža Marić, dr. Josip Balabanić, Maja Pejačević (1750. – 1841.), Schaumburg – Lippe
Juras, a kasnije umjesto nje, kao predstavnica Mi- (1841. – 1911.) i Drašković (od 1911. godine do
nistarstva kulture, Eva Brunović. Drugog svjetskog rata, tj. do nacionalizacije).
Najopsežniji je prikaz 19. i prve polovice 20. sto-
Razrada izložbenih cjelina ljeća kad je Slatina započela svoj gospodarski i
kulturni razvoj, ima najviše prikupljene građe iz
Kao što je gore navedeno, nit vodilja koncepcije je toga vremena. To je vrijeme stanovanja vlastelin-
svjedodžba, odnosno školski predmeti odslušani i skih upravitelja prikazano ambijentalno uređe-
ocijenjeni upravo u toj školi 1915. godine, koji su nom sobom. Izdvojen je dio ratnih zbivanja (Prvi
ujedno i modul ili elementi prostorne organizacije svjetski rat, Drugi svjetski rat) kad su se dogodile
sa-držaja postava. Postojeći fundus Muzeja razvr- najveće demografske i kulturološke promjene.
stan je prema školskim predmetima: Narodni jezik, Podatci vezani za vrijeme 19. i 20. stoljeća vezani
Zemljopis, Povijest, Nauk vjere, Risanje slobodno, su uz razvoj gospodarskih prilika, društvenih
Pjevanje, Prirodopis, Gospodarstvo i gospodarski odnosa, napretka statusa grada, kulture, sporta i
ručni rad dječaka, Ručni rad djevojčica, Kućan- sličnih tema.
stvo i higijena, Računstvo i geometrija, Krasnopis i Povijesna slika Slatine uključit će i život u socija-
Gimnastika. Svaku temu prati uvodna legenda lističkoj Jugoslaviji kad je Slatina imala ime Po-
pisana trojezično – na hrvatskom, engleskom i dravska Slatina. Završit će prikazom formiranja
mađarskom jeziku. samostalne hrvatske države, Domovinskim ratom
i naglaskom na doprinos 136. slatinske brigade i
Prvi nastavni predmet s kojim se posjetitelj susreće
na ulazu u stalni postav je Zemljopis, tj. Keleme- poginulih Slatinčana oslobođenju slatinskog
nov glazbeni zemljopis, koji uvodi posjetitelja u kraja, ali i ostalog dijela Hrvatske. (Naknadno je u
prizemlju, neposredno do prostorije Udruge ro-
smještaj Slatine / Virovitičko-podravske županije i ditelja poginulih branitelja postavljen na puno
Hrvatske na karti svijeta. Ta karta, osim toga, većem prostoru stalni postav Domovinskog rata
prikazuje zemljopisno podrijetlo (a pripadajuća
na slatinskom području, otvoren 2014. godine).
multimedija i ambijent, kao i originalni zvuk)
egzotičnih glazbenih instrumenata iz donacije Tema Nauk vjere / Vjeronauk govori o vjerskom
uglednog glazbenika Milka Kelemena, rođenog u životu u Slatini i prikazuje ju kao većinsku
Slatini 1924. godine. rimokatoličku (Župa sv. Josipa, Župa bl. Ivana
- 101 -
