Page 85 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 85

II. Djelatnost muzeja i galerija




              Vučedol – jedan od najznačajnijih                iz njih proizlazile. To je samo potaknulo daljnji rad
               arheoloških lokaliteta iz vremena               na projektu muzeološke prezentacije vučedolske
                                                               kulture  koji  je  uvršten  u  mega-projekt  „Istraži-
                       eneolitika u Europi
                                                               vanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok
         Nalazi se na desnoj obali Dunava, pet kilometara      – Vukovar – Vučedol” koji je dovršen 30. lipnja
         nizvodno od Vukovara (Republika Hrvatska), na         2015. godine, otvorenjem stalnog postava Muze-
         visokom lesnom grebenu iznad rijeke.                  ja vučedolske kulture kao novoosnovanog nacio-
         Vučedolsko naselje rasprostire se na tri naseobin-    nalnog  muzeja,  osnovanog  Uredbom  Vlade
         ska platoa – Vinograd Streim, Kukuruzište Streim i    Republike Hrvatske 21. veljače 2013. godine kao
         Vinograd Karasović, dok je manji plato – Gradac       muzejska ustanova od posebnog interesa za Re-
         – kultno i metalurško središte naselja. Ispred loka-  publiku Hrvatsku.
         liteta nalazi se mnogo riječnih otoka (ada) koji su   Službeno otvorenje novoga arheološkog muzeja
         omogućavali uspješan ribolov, a i danas plijene
         pažnju pješčanim plažama.                             na istoku Hrvatske rezultat je provedbe nacional-
                                                               nog  projekta  i  višegodišnjeg  nastojanja  da  se
         Istraživanja  lokaliteta  po  kojemu  je  vučedolska   Vučedol zbog svoje važnosti stavi na arheološku
         kultura (3000 – 2500. pr. Kr.) dobila ime, datiraju   kartu Europe.
         s kraja 19. stoljeća. Istraživanjem kulture i eponi-
         mnog lokaliteta bavili su se brojni znanstvenici i    Taj, u svijetu jedinstveni muzej, posvećen je jednoj
                                                                                                 2
                                                               prapovijesnoj kulturi i na 1200 m  površine kroz
         arheolozi koji su pridonijeli promicanju spoznaja
                                                               devetnaest prostorija prezentira vučedolsku kultu-
         o vučedolskoj kulturi, kao i promoviranju njezina     ru u cjelini sa svim elementima koji su osiguravali
         naziva, a u posljednjih trideset godina problema-     ukupne životne potrebe eneolitičkom čovjeku.
         tikom vučedolske kulture intenzivno se bavi prof.     Kao izrazito stočarska populacija, ali i kao vješti
         dr. sc. Aleksandar Durman koji od 1984. godine        zemljoradnici, lovci i ribolovci smještali su svoja
         vodi  sustavna  arheološka  istraživanja  na  Vuče-
                                                               naselja na strateškim položajima na uzvisine uz
         dolu.
                                                               riječne  tokove  koji  su  im  osiguravali  povoljne
         U to vrijeme, kada su rezultati istraživanja, koje je   životne uvjete. Doseg visokoga životnog standar-
         zajednički  provodio  Gradski  muzej  Vukovar  i      da  vidljiv  je  iz  sadržaja  dnevnog  života  koji  se
         Odsjek  za  arheologiju  Filozofskog  fakulteta       ogleda u kulturi stanovanja u tipičnoj indoeuro-
         Sveučilišta u Zagrebu, pokazali da je riječ o pose-   pskoj kući – košari prvi put prepoznatoj u okviru
         bno vrijednom lokalitetu, kada je 1988. godine u      vučedolske  kulture,  preko  odjeće  od  obrađene
         Muzejsko-galerijskom centru u Zagrebu organizi-       kože, lana i vune te obuće izrađivane posebno za
         rana prva velika izložba koja je vučedolsku kul-      lijevu  i  desnu  nogu  do  širokog  spektra  zanata
         turu približila široj javnosti, nastala je ideja o pro-  približenih  brojnim  vrstama  kamenih  i  koštanih
         jektu Vučedol (Durman 1988).                          alatki.  Kultura  blagovanja  i  izrazito  specifična
                                                               vučedolska  kuhinja  posebno  je  vidljiva  kroz
         Nakon uspjeha izložbe Vučedol – treće tisućljeće      keramičku  produkciju  koja  nam  donosi  preko
         p.  n.  e.,  pripreme  projekta  arheološkog  parka
         uvelike su odmakle, ali je sezona u rujnu 1990.       dvadeset tipova posuda – za razliku od svih ostalih
                                                               poznatih arheoloških kultura čiji je spektar posuda
         godine bila posljednja.
                                                               sveden  na  svega  nekoliko  tipova.  Keramika  u
         Okupacija Vukovara ostavila je traga i na lokalitet   spektru  različitih  formi  upućuje  i  na  drugačiju
         koji je zapušten te je nakon poslijeratnog razmini-   prehranu  od  prethodnika  i  nasljednika.  Obilje
         ranja  terena  2001.  godine  došlo  do  povratka     keramičkog materijala i njihovih ukrasa otvara i
         arheološke ekipe. U želji revitalizacije kulturne i   široki spektar rekonstrukcije i duhovnog života jer
         arheološke baštine vukovarski su muzealci nepre-      učestali  znakovi  na  tim  posudama  danas  nam
         stano promovirali Vučedol kao lokalitet nastojeći     prenose elemente o kojima možemo razmišljati i
         osvijestiti vrijednost vučedolske kulture. Nastavak   tumačiti ih kao neku vrstu slikovnog pisma.
         sustavnih arheoloških istraživanja donio je izuze-    Revolucija koju Vučedolac donosi u svjetsku pra-
         tno vrijedne nalaze i znanstvene spoznaje koje su     povijest iščitava se u metalurgiji.

                                                          - 85 -
   80   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90