U Muzeju Slavonije u Osijeku kolegice Vlasta Šabić, muzejska savjetnica i Tünde Šipoš Živić, kustosica ugostile su Sekciju etnologa MUIH-a. Ovom prilikom etnologinje su upoznate sa izložbama „Baranjski šokački vezovi – zaštićena nematerijalna baština RH na primjerima predmeta iz zbirki Muzeja Slavonije“, „Sprang – drevna tehnika pletenja čipke“ i „U redu za ples – zbirka plesnih redova u Muzeju Slavonije“. Sekcija se u Osijeku posebno zahvalila kolegici Šabić koja s početkom 2023. godine odlazi u zasluženu mirovinu. Razgovorom i ugodnim druženjem prisjetili smo se kolegičinog značajnog rada pri opisivanju etnografskih predmeta, stručnih savjeta i upućivanja na relevantnu građu te predanog rada u matičnoj službi druge razine. Etnološka literatura obogaćena je Vlastinim radovima o tradicijskom ruhu Slavonije, narodnim nošnjama i tekstilu, zatim o zbirki tikvica i rukotvorskom umijeću te o zanimljivoj baranjskoj građi. Veselimo se budućim druženjima s kolegicom Šabić na folklornim i srodnim manifestacijama.
Sekcija etnologa
Pored aktivnog sudjelovanja u radu MUIH-a, etnolozi istočne Hrvatske su od osamdesetih godina 20. stoljeća okupljeni u svoju sekciju s ciljem zajedničkog djelovanja u muzejskoj i etnološkoj struci. Danas Sekcija okuplja 14 etnologa iz 13 slavonskih muzeja preko koje se muzealci povezuju i zajedno surađuju na raznim projektima.
U počecima svoga djelovanja Sekcija je pokazala prednosti rada udruženih muzejskih snaga te mogućnosti ostvarivanja izložbenih djelatnosti.
Izložba „Vezovi panonske Hrvatske“ postavljena je u Slavonskom Brodu 1981. godine a uključila je tadašnje institucije: Muzej Požeške kotline, Muzej đakovštine, Zavičajni muzej Našice, Gradski muzej Vinkovce, Gradski muzej Vukovar, Muzej Brodskog Posavlja te Muzej Siska. Uz izložbu tiskan je i zanimljiv katalog koji donosi pregled zastupljenih područja te slikovne prikaze raznovrsnosti narodnog veza. Nedugo nakon toga povodom smotre folklora „đakovački vezovi“ 1983. godine Sekcija priređuje izložbu „Likovni izraz u narodnom stvaralaštvu Slavonije i Baranje“ na kojoj su odabrani primjeri likovnog izraza na predmetima od raznog materijala: drveta, gline, metala, kože, roga i na tkanjima od lana, vune, svile, pamuka. Etnolog Zvonimir Toldi u prigodnom prospektu ističe tadašnju nadu „da će se ovakva izložbena (i ne samo izložbena) suradnja nastaviti, i ne samo prigodno. Uvjet za to postoje, dobra volja, također, a kako se pokazalo, nije uvijek sve u novcu.“ Zajednička suradnja etnologa MUIH-a rezultira 1985. godine izložbom „Slavonski suvenir s etnografskom podlogom“. Etnologinja Vesna Kolić Klikić je u uvodnom dijelu kataloga naglasila: elja nam je bila da ovom izložbom izdvojimo i pokažemo predmete koji u sebi sadrže etnografske elemente i da potaknemo neka razmišljanja o opravdanosti plasmana svih onih predmeta koje danas svodimo pod zajednički naziv suvenir (…).
Daljnji rad se zaustavlja zbog predratnih i ratnih zbivanja, ali već 1998. godine u okviru 30. đakovačkih vezova, a kao dio programa Međunarodne unije folklornih skupina –IGF-a okuplja se dio etnologa slavonskih muzeja povodom izložbe „Vinova loza u narodnom stvaralaštvu“. Od muzeja sudjeluju: Muzej Slavonije iz Osijeka, Muzej đakovštine iz đakova, Gradski muzej Vinkovci, Zavičajni muzej Stjepan Gruber iz upanje te Muzej Brodskog Posavlja iz Slavonskog Broda.
Pored izložbene djelatnosti, Sekcija etnologa inicira i godišnje stručne sastanke. Na sastanku u Slatini 2000. godine Sekcija je na čelu s etnologinjom Brankom Uzelac iz Muzeja đakovštine inicirala popis i registar kustosa – etnologa zaposlenih u muzejima MUIH-a te upozorila na manjak i potrebu zapošljavanja etnologa u slavonskim muzejima.
U svom programu Sekcija potiče na stručne izlete. Takav je bio i dvodnevni izlet u Mađarsku 2005. godine kojom prigodom su posjećeni etno muzej Göcseji na zapadu Mađarske te Etnografski muzej na otvorenom u Szentendrcu nedaleko od Budimpešte.
Od lipnja 2008. godine sjedište Sekcije je u Gradskom muzeju Virovitica. Sekcija danas promiče međusobna druženja muzejskih etnologa istočne Hrvatske i razmjenu profesionalnih iskustava, međumuzejsku suradnju istraživanja i realizaciju, organiziranja, posuđivanja i preuzimanja stručnih izložbi unutar slavonskih muzeja uviđajući važnost ekonomske isplativosti ovakvih suradnji, kao i brojne druge aktivnosti, ali i razmjenu iskustava u inventiranju etnografske građe u novim medijima. Pored ovoga, članovi Sekcije međusobno potpomažu ostvarenje kvalitetnih programa folklornih manifestacija i slično.
Predsjednica Etnološke sekcije MUIH-a:
Jasmina Jurković, prof.
Gradski muzej Virovitica
Studij etnologije i antropologije na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru omogućit će vam kretanje kroz teoriju i praksu od tradicionalnog do popularnog, od lokalnog do globalnog, od partikularnog do univerzalnog. Mnoštvo zanimljivih kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija dat će vam širok uvid u različita područja znanosti koja uz iskustvo terenskog rada potiču na istraživanje i promišljanje kulture u svom najširem smislu. Stečena znanja, vještine i sposobnosti kasnije omogućuju zapošljavanje u muzejskim, arhivskim i konzervatorskim ustanovama, knjižnicama, različitim organizacijama i nevladinim udrugama, turističkom sektoru, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim ustanovama koje se bave čuvanjem, interpretacijom i prezentacijom kulturne baštine. Osim ustanova bliskih kulturnom sektoru zapošljanja su moguća i u privatnom sektoru (agencije za istraživanje tržišta, odjeli ljudskih resursa, društvene mreže, korporativni sektor, itd.) te u lokalnim zajednicama (HUB-ovi, udruge, lokalne akcijske grupe, itd.). Usvajanje naprednih teorijskih i metodoloških znanja na diplomskoj razini otvara mogućnosti daljnjeg usavršavanja na poslijediplomskoj razini i bavljenja znanstvenoistraživačkim i visoko stručnim radom u području humanističkih i društvenih znanosti.
Više o nama potražite na službenim mrežnim stranicama Odjela ili nas pratite putem FACEBOOK stranice.
https://www.muih.hr/sekcije/sekcija-etnologa#sigProId3aed4fef88
Sekcija etnologa MUIH-a sastala se 22. veljače u Đakovu. Tema sastanka bila je uloga i značenje stručne prakse budućih etnologa u muzejima, a gosti Sekcije bili su predavači s Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Odjel je predstavila Doc.dr.sc. Danijela Birt koja je pojasnila ustrojstvo i način visokog obrazovanja kroz nove izazove za struku. Više o ulozi i značenju stručne prakse za studij etnologije i antroplogije pojasnio je Doc.dr.sc. Mario Katić nakon čega je uslijedila rasprava o trenutnom stanju, mogućnostima kao i unapređenju provedbe stručne prakse studenata etnologije i antroplogije. Muzealke, članice Sekcije govorile su o svojim iskustvima i izazovima.