3 minutes reading time
(500 words)
U Muzeju grada Pakraca otvorena izložba „Kruh nebeski“ Gradskog muzeja Požega
Izložba „Kruh nebeski" molitvenici iz fundusa Gradskog muzeja Požega, autorica Ljiljane Marić i Dijane Klarić sinoć je otvorena u Muzeju grada Pakraca. Na početku svečanog otvorenja izložbe sve je pozdravila Jelena Hihlik, ravnateljica pakračkog Muzeja.
O samoj izložbi i katalogu izložbe Dijana Klarić iz Gradske knjižnice Požega je govorila kroz koncept zavičajnosti. -Kada govorimo o elementima zavičajnosti u samim molitvenicima, onda promatramo nekoliko važnih elemenata; autora molitvenika, mjesto tiskanja ili proizvodnje, njegov sadržaj, ex librise, rukopisne bilješke i memorabilie. Svi ti elementi otkrivaju nam povijest pojedinca, povijest obitelji i povijest grada – objasnila je Klarić dodajući kao primjer molitvenika o povijesti grada Kanižlićev „Primogući i sardce nadvladajući uzroci" iz 1760. godine.
Kao primjer molitvenika iz kojeg se iščitava povijest jedne obitelji navela je molitvenik „Varia pietatis", autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. koji je pripadao je grofu Ivanu Jankoviću. Naime, grof je u njega temeljito zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom.
Autorica kataloga je navela da su molitvenici na izložbi promatrani na više načina, kao jedinica knjižne građe, kao književno djelo, kroz povijest hrvatskog jezika, povijest umjetnosti ali i kao muzejski predmeti.
Ljiljana Marić, kustosica Gradskog muzeja Požega naglasila je kako je ova izložba posebna i po tome što je na njoj predstavljena i najstarija poznata sačuvana krunica na hrvatskom tlu koja datira s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće, a koja je pronađena tijekom arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini prije dvije godine. Pronađena krunica sastoji se od 139 većih zrna valjkastog oblika, 14 manjih, okruglih zrna, 2 plosnata, okrugla, manja zrna i 3 veća okrugla zrna koja su izrađena od kosti. Vjerojatno je izvorno imala 150 valjkastih zrna, a takve se krunice nazivaju Pater noster brojanice i preteča su današnjih krunica. Njihovih 150 zrna predstavljalo je 150 molitava Oče naša koje su nepismenim redovnicima bile zamjena za 150 psalama koje su trebali dnevno izmoliti.
Izložba „Kruh nebeski", dodala je, naziv je dobila prema istoimenom molitveniku koji je kod nas doživio najveći broj izdanja, čak 47. Prvo izdanje je iz 1909., a zadnje je izašlo prošle godine. Prije točno sto godina, 1921. izdanje je izašlo u 200.000 primjeraka, a nakon Drugog svjetskog rata izdavalo se i u Beogradu.
Postavljene izložbe o molitvenicima kao jednom od važnih dokaza duhovne i kulturne baštine hrvatskog naroda posebno je pohvalio Miroslav Ivančić, predsjednik pakračkog Gradskog vijeća. Izložbu je otvorio pakrački župnik preč. Jozo Zorić koji je zahvalio pakračkom i požeškom Muzeju što su jednu takvu vrijednu građu koja govori o duhovnom identitetu hrvatskog naroda predstavili javnosti.
Kada kažem molitvenici, onda mislim prvenstveno na svetu knjižicu iz koje ljudi mole na misi ili u kući. Naš profesor na fakultetu Juraj Kolarić je molitvenik definirao kao zbirku molitvi, tekstova i pjesama namijenjenih za privatnu pobožnost i javnu službu, bilo pojedinaca ili zajednice vjernika – pojasnio je preč. Zorić.
U glazbenom dijelu programa nastupio je Josip Vondra na harmonici, učenik OGŠ Pakrac koji je izveo skladbu J. S. Bacha.
O samoj izložbi i katalogu izložbe Dijana Klarić iz Gradske knjižnice Požega je govorila kroz koncept zavičajnosti. -Kada govorimo o elementima zavičajnosti u samim molitvenicima, onda promatramo nekoliko važnih elemenata; autora molitvenika, mjesto tiskanja ili proizvodnje, njegov sadržaj, ex librise, rukopisne bilješke i memorabilie. Svi ti elementi otkrivaju nam povijest pojedinca, povijest obitelji i povijest grada – objasnila je Klarić dodajući kao primjer molitvenika o povijesti grada Kanižlićev „Primogući i sardce nadvladajući uzroci" iz 1760. godine.
Kao primjer molitvenika iz kojeg se iščitava povijest jedne obitelji navela je molitvenik „Varia pietatis", autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. koji je pripadao je grofu Ivanu Jankoviću. Naime, grof je u njega temeljito zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom.
Autorica kataloga je navela da su molitvenici na izložbi promatrani na više načina, kao jedinica knjižne građe, kao književno djelo, kroz povijest hrvatskog jezika, povijest umjetnosti ali i kao muzejski predmeti.
Ljiljana Marić, kustosica Gradskog muzeja Požega naglasila je kako je ova izložba posebna i po tome što je na njoj predstavljena i najstarija poznata sačuvana krunica na hrvatskom tlu koja datira s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće, a koja je pronađena tijekom arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini prije dvije godine. Pronađena krunica sastoji se od 139 većih zrna valjkastog oblika, 14 manjih, okruglih zrna, 2 plosnata, okrugla, manja zrna i 3 veća okrugla zrna koja su izrađena od kosti. Vjerojatno je izvorno imala 150 valjkastih zrna, a takve se krunice nazivaju Pater noster brojanice i preteča su današnjih krunica. Njihovih 150 zrna predstavljalo je 150 molitava Oče naša koje su nepismenim redovnicima bile zamjena za 150 psalama koje su trebali dnevno izmoliti.
Izložba „Kruh nebeski", dodala je, naziv je dobila prema istoimenom molitveniku koji je kod nas doživio najveći broj izdanja, čak 47. Prvo izdanje je iz 1909., a zadnje je izašlo prošle godine. Prije točno sto godina, 1921. izdanje je izašlo u 200.000 primjeraka, a nakon Drugog svjetskog rata izdavalo se i u Beogradu.
Postavljene izložbe o molitvenicima kao jednom od važnih dokaza duhovne i kulturne baštine hrvatskog naroda posebno je pohvalio Miroslav Ivančić, predsjednik pakračkog Gradskog vijeća. Izložbu je otvorio pakrački župnik preč. Jozo Zorić koji je zahvalio pakračkom i požeškom Muzeju što su jednu takvu vrijednu građu koja govori o duhovnom identitetu hrvatskog naroda predstavili javnosti.
Kada kažem molitvenici, onda mislim prvenstveno na svetu knjižicu iz koje ljudi mole na misi ili u kući. Naš profesor na fakultetu Juraj Kolarić je molitvenik definirao kao zbirku molitvi, tekstova i pjesama namijenjenih za privatnu pobožnost i javnu službu, bilo pojedinaca ili zajednice vjernika – pojasnio je preč. Zorić.
U glazbenom dijelu programa nastupio je Josip Vondra na harmonici, učenik OGŠ Pakrac koji je izveo skladbu J. S. Bacha.
Izložba će u Pakracu biti otvorena do 30. studenog 2021.
