Predavanje Igora Loinjaka u Muzeju Đakovštine
Ove godine u okviru manifestacije Noći muzeja otvorena je izložba radova Vilima Svečnjaka. Kao dodatni sadržaj ovoj izložbi Muzej Đakovštine organizira predavanje Igora Loinjaka u srijedu, 15. veljače s početkom u 19 sati.
Vilim Svečnjak prva je umjetnička znanja stjecao u gimnazijskim danima pod budnim okom Zlatka Šulentića. Isprva je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti započeo kao kipar kod Rudolfa Valdeca i Frana Kršinića da bi dvije godine kasnije studij nastavio na slikarskom odjelu kod Vladimira Becića, Joze Kljakovića, Tomislava Krizmana, Marina Tartaglije, Maksimilijana Vanke te Ljube Babića koji je, prema osobnu Svečnjakovu priznanju, na mladog slikara ostavio najsnažniji dojam. Na studiju se pokazao kao vješt crtač koji je svoju naobrazbu dugovao tekovinama hrvatske realističke tradicije. Paralelno s crtežom, razvijala se i Svečnjakova grafičarska nit koja je ponajviše odredila prvo aktivno razdoblje njegova stvaralaštva. U početku duboko oslonjen na poetiku društveno angažirane kritike čije ranije podstreke nalazimo u djelima Georgea Grosza proizašle iz retorike Neue Sachlichkeit-a što ga je povezalo s umjetnicima iz Grupe Zemlja. Svečnjakova je generacija donosila dah pariškoga umjetničkog stila u hrvatsku likovnu tradiciju polako potiskujući do tada dominantan minhenski utjecaj naslijeđen krajem 19. stoljeća. Boravak u Parizu, kao i za većinu naših umjetnika tada, imao je veliku važnost (osobito kod Lea Juneka i Krste Hegedušića), no nisu se svi pariški stipendisti iz umjetničke meke međuratnog vremena vraćali obavijeni u novi spiritus movens. Svečnjakova je pariška faza socijalno angažirana te duboko protkana ironijom. U tridesetim je godinama Svečnjak stilski još uvijek lutao uvodeći u vlastiti izraz odjeke ekspresionizma da bi u drugoj polovici toga desetljeća, nakon što je socijalni angažman pomalo zapao u drugi plan, smiraj počeo tražiti u pejzažnom slikarstvu premda će kasnije segment opusa Vilima Svečnjaka pokazat kako je riječ o umjetniku širokih horizonata koji je sve do kraja svojega života neumorno tragao za slikom – onakvom kakvo ju je samo on zamišljao. Predavanje o Vilimu Svečnjaku predstavit će nam kako umjetnika i njegov opus tako i širi kontekst hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća kojoj je Svečnjak pripadao i čiju je baštinu utkao u svoje slikarstvo spretno ograđujući u vlastiti opus nege njegove elemente, ali i još spretnije izbjegavajući njemu nedolične pomodnosti koje su hrvatsko slikarstvo okupirale od Murtića nadalje.
Igor Loinjak je povjesničar umjetnosti. Bakalaureat iz filozofije stekao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, a diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Priprema doktorsku disertaciju iz područja znanosti o umjetnosti na Doktorskoj školi Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku. Radio je kao kustos-pripravnik u Gradskim galerijama Osijek i Muzeju likovnih umjetnosti. Od 2015. do 2022. godine zaposlen je na mjestu asistenta na Akademiji za umjetnost i kulturu, a od tada do danas je predavač na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Napisao je brojne predgovore samostalnim i skupnim izložbama te likovne kritike, sudjelovao je na većem broju stručnih i znanstvenih simpozija. Do sada je objavio monografiju Josip Alebić te niz znanstvenih i stručnih članaka iz područja povijesti i teorije umjetnosti. Tajnik je HS AICA-e i HRV-InSEA.
