18.04. – 02.06.2019.
18. travnja u Muzeju likovnih umjetnosti otvorena je samostalna izložba Marcela Bačića pod naslovom Crtovlja.
Dan uoči otvorenja, u srijedu 17. travnja u 18.00 autor je održao predavanje za javnost naslovljeno Zvuk kao likovni izraz - „Boja je tipka. Oko batić. Duša je klavir s mnogo žica. Umjetnik je ruka koja ljudsku dušu pritiskom na ovu ili onu tipku svrhovito dovodi do vibriranja", pisao je Vasilij Kandinski na početku dvadesetog stoljeća, u doba zasnivanja apstraktnog slikarstva. Taj općeniti nutarnji zvuk preko različitih umjetnosti svako osjetilo prima na svoj način: uho bez obzira na narav podražaja uvijek čuje, oko uvijek vidi – pa ipak se ne govori samo na pjesnički način o umijeću slušanja očima. I klavir na kojem se svira bojama realan je izum na kojem je navodno već svirao slikar Arcimboldo. Stroge akustičke zakonitosti i ugođaju oduzimaju neodređenu poetičnost te nas upućuju na potragu za likovnim skladom na muzički način. Rani apstraktni likovni umjetnici bili su uvjereni da moraju učiniti ono što je muzika već učinila.
O izložbi:
Marcel Bačić će se u Muzeju likovnih umjetnosti predstaviti ciklusom od 50 crteža na notnom papiru pod nazivom Crtovlja, kontinuirano stvaranih od 2014. godine do danas. Crteži su realizirani olovkama u bojama na notnom papiru, tehnikom frotaža (s ponekom montažom) te reminiscencijama na Paula Kleea, Maxa Ernsta i Villarda de Honnecourta. Crte nailaze na prepreke različitih zatečenih i/ili posebno načinjenih reljefnih podloga na horizontalnom putu s lijeva na desno. Likovno definiraju ritam u zaboravljenom izvornom smislu: ne kao afirmaciju protjecanja nego kao prepreku tijeka, pokušaj zaustavljanja i oprostorivanja vremena. Ti su ritmički spoticaji mjesta rađanja oblika. Muzički rečeno, crteži u ciklusu Crtovlja barem su toliko interpretacija koliko su i kompozicija, gotovo više sviranje nego skladanja i virtuozitetom dodirnuta partitura, jer je sustav crtovlja za glazbu genijalan izum poput klavijature.
Lirskoj naravi Bačićevih „partitura" komplement je, da se ne kaže korektiv, autorova samoironija – koju dozira upravo kao un soupçon. Na kraju, treba skinuti navodnike s „partiture". Gramofonska igla proizvodi zvuk kružeći užljebinama ploče, očito i vrijeme zvuči prolazeći linijama na vrhovima naših prstiju. Sigurno je da se sve što je vidljivo dade odsvirati, a da se sve što uho čuje dade prevesti u sliku. Osim što je glazbenik i slikar, Marcel Bačić još je i prevodilac.
Željka Čorak – iz predgovora kataloga
O umjetniku
Marcel Bačić (1948.), umjetnik i teoretičar, redoviti profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kolegije iz područja teorije umjetnosti na redovitom i poslijediplomskom studiju vodio je i na Filozofskom, Arhitektonskom i Učiteljskom fakultetu te na Muzičkoj i Dramskoj akademiji. Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga glazbenog zavoda te koncertni majstor njegova Društvenog orkestra, nekoliko godina umjetnički voditelj i dirigent. Priredio je šest samostalnih izložbi, sudjelovao na brojnim skupnim i revijalnim izložbama u zemlji i inozemstvu, likovno opremio stotinjak časopisa i knjiga. Osim umjetničkom djelatnošću istaknuo se i kao teoretičar s posebnim interesom za odnos likovnih umjetnosti s glazbom, književnošću, filozofijom i znanostima. Uz brojne znanstvene radove, studije, eseje, javna predavanja i radijske emisije te prijevode, napisao je i priredio knjige i knjižice Likovna umjetnost (s Jadrankom Damjanov i Dubravkom Janda, 1975), Uvod u likovno mišljenje (s Jasenkom Mirenić Bačić, 1994., prošireno kao Likovno mišljenje, 2004.), Duh apstrakcije (1999.), Katedrala. Mjera i svjetlost (2003.), Carmina figurata. Likovno čitanje muzike (2004.), Ordo inversus (2006.), Plava konjica (s Evom Sedak, 2009.), Angelus novus (2010.), Labirint (2010), Partitura (2010.) i Prostor interpretacije (2016.).
Izložba je prije Osijeka bila predstavljena u Galeriji PM, Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Zagreb.
Izložba se realizira sredstvima Osječko-baranjske županije, u partnerstvu sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika u Zagrebu.
Kustosica koordinatorica je Valentina Radoš, viša kustosica MLU.