Page 286 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 286
Glasnik slavonskih muzeja Broj 7 (62), god. XXX./2019.
Maja Krznarić Škrivanko,
Gradski muzej Vinkovci
IN MEMORIAM: dr. sc. IVANA ISKRA-JANOŠIĆ (1942. – 2018.)
Veza s Vinkovcima, koja traje do danas, započe-
la je poznanstvom s Dimitrijevićevim prijateljem
Tomislavom (Pištom), za kojega se 1966. godine
udala.
Nakon dvije godine podstanarskog života u Za-
grebu, sporazumno je napustila Institut za arheo-
logiju u Zagrebu i 1. rujna 1968. prihvatila posao
kustosa u Gradskom muzeju Vinkovci. Tom
dolasku „kumovao” je i stan koji se dobivao uz
mjesto kustosa. Tako je već za Vinkovačke jeseni,
koje su započinjale prvog petka u mjesecu rujnu,
1968. godine pripremila prvu izložbu Iz numi-
zmatičke zbirke Benka Horvata. U prvim danima
dr. sc. Ivana Iskra-Janošić
rada suočila se s problemima urbane zaštite u Uli-
ci V. Nazora, gdje se morala presjeći cesta kako
Hrvatska arheologija izgubila je svoga istaknu-
tog člana – dr. sc. Ivanu Iskru-Janošić, muzejsku bi se otkopao rimski zidani grob. Od tada pa sve
savjetnicu u mirovini, koja nas je prerano napu- do umirovljenja 2007. godine najveći dio ra-
stila u ranim jutarnjim satima 4. siječnja 2018. dnog vremena provela je na zaštitnim arheo-
loškim iskopavanjima, koja do današnjih dana
godine. Rođena je 28. ožujka 1942. godine u
Dugoj Resi. pripadaju najvećim istraživanja unutar arheolo-
ški zaštićenih gradskih zona. Svesrdno se zala-
Od 1947. do 1949. godine živjela je s roditeljima gala za provođenje Zakona o zaštiti kulturne
(ocem rođenim Vukovarcem) u Vukovaru, a za baštine, a zahvaljujući njezinu zalaganju, Vinkov-
to vrijeme koje je provela u Vukovaru, često je s ci su od 1972. godine zaštićeni kao arheološki
roditeljima posjećivala prijatelja u Vinkovcima lokalitet.
za koje je sudbinski bila vezana cijeli život.
Realnu gimnaziju završila je 1960. godine u Prije- Tijekom 37 godina rada u Gradskom muzeju
2
Vinkovci istražila je oko 37 000 m površine
doru (Bosna i Hercegovina), nakon toga upisuje 2
jednopredmetni studij arheologije na Odsjeku arheoloških nalazišta, od čega 26 000 m prapo-
za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u vijesnog, rimskog i srednjovjekovnog razdoblja
Zagrebu. samo na teritoriju Vinkovaca. Veća iskopavanja
na području ostalih naselja provela je u Starim
Tijekom studija stekla je terensko arheološko Mikanovcima, Sopotu, Ivankovu, Komletincima,
iskustvo radeći s prof. dr. Dujom Rendićem Mio- Nijemcima, Lipovcu, Gradištu, Cerni, Županji,
čevićem, s prof. dr. Matom Suićem, a s prof. dr. Virovima, na autocesti A3, dionica Županja –
Stojanom Dimitrijevićem iskopavala je na lokali- Lipovac i graničnom prijelazu Bajakovo.
tetima u Bapskoj, Vučedolu, Otoku, Borincima i
Uz zaštitna iskopavanja javnih i privatnih obje-
na Meraji u Vinkovcima.
kata, kontrolirala je sve zemljane radove za vrije-
Diplomirala je u proljeće 1965. godine, a 1. pro- me radova na infrastrukturi. Samo u slučaju izni-
sinca iste godine počela je raditi kao asistent u mnih nalaza nepokretne arheološke baštine, kao
Arheološkom institutu Filozofskog fakulteta u što je termalni kompleks na poziciji bivše Jugo-
Zagrebu. Odmah nakon završetka studija upisala banke (danas poslovni objekt Terme), uspjela je
je magisterij s temom Orijentalni kultovi u našem ishoditi preprojektiranje zgrade, kako bi se otkri-
dijelu Panonije. vena arhitektura termi uklopila u novi prostor.
- 286 -
