Page 283 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 283
VII. In memoriam
Kristina Delalić Vetengel
i djelatnici Muzeja likovnih umjetnosti Osijek
IN MEMORIAM: VLASTIMIR KUSIK, povijesničar umjetnosti (1953. – 2018.)
1993., Osijek, rat i vizualni mediji, Stalni postav
u nastajanju ili Tri stoljeća umjetnosti u osječkoj
galeriji, Hrvatska apstrakcija 60-ih i 70-ih godi-
na, Sakralna umjetnost iz zbirki Galerije likov-
nih umjetnosti Osijek, Zbirka skulptura, Prodori
avangarde u hrvatskoj likovnoj umjetnosti prve
polovice 20. stoljeća, Ideje, akcija i eksperiment
ili tri osječka primjera avangarde na djelu, Po-
gledi. Dvadeseto stoljeće. Od početka do kraja, i
dalje, Gorgona i poslije, Primarno i analitičko sli-
karstvo, Osječki suvremeni slikari, Umjetnici bi-
raju umjetnike, Osječki likovni kvadrat i 75. oblje-
tnica HDLU-a Osijek).
Objavio je više od pet stotina znanstvenih, stru-
Vlastimir Kusik, povijesničar umjetnosti čnih i publicističkih tekstova od kojih treba
Otvorenje Zbirke Bauer, 14. 1. 2017.
izdvojiti: „Tübingenski ciklus Julija Knifera”,
Vlastimir Kusik rođen je 1953. godine u Osijeku „Uloga i značenje Muzeja moderne/suvremene
gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filo- umjetnosti u Zagrebu za galerije regionalnih
zofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povi- centara”, „Izložba mađarske avangarde: Osmo-
jest umjetnosti i arheologiju 1976. godine. Od rica i Aktivisti”, „Umjetnička skupina IRWIN”,
1977. do 1981. godine radio je kao konzervator „Oto Švajcer i osječka galerija”, „Nacionalsoci-
u Regionalnome zavodu za zaštitu spomenika u jalizam i izopačena umjetnost”, „Iljko Goren-
Osijeku. Napisao je mnogo stručnih studija o toj čević (1896. – 1924.), prvi moderni kritičar
problematici te sudjelovao u izradi projekata ob- moderne umjetnosti”, „Oskar Nemon (1906. –
nove i zaštite gradskih jezgri, arhitektonskih spo- 1985.), prilozi biografiji nepoznatog kipara”,
menika i pokretnih spomenika kulture. Preminuo „Nova hrvatska umjetnost, između centra i peri-
je nakon kratke i teške bolesti 27. svibnja 2018. ferije”, „Eine Stadt sucht einen Mörder , 1931. –
godine. 1991. (Ivan Faktor)”, „Slikarstvo i kiparstvo u
U Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku (danas Osijeku od 1940. do danas”, „Tri stoljeća umje-
Muzej likovnih umjetnosti) radio je od 1981. tnosti u osječkoj galeriji, slikarstvo i kiparstvo 20.
godine, stručno zvanje kustosa stekao je 1984., stoljeća ili osječki postav hrvatske moderne
zvanje višeg kustosa 1994. te muzejskog savje- umjetnosti”, „Ivan Faktor: Sao Paulo Osijek”,
tnika 2004. godine. Godine 2014. uvršten je u „Eine Stadt sucht einen Mörder”: 25th Bienal de
Arhiv zaslužnih muzealaca Muzejskoga doku- Sao Paulo”, „Uvod u kiparstvo Ivana Kožarića,
mentacijskog centra. Autor je brojnih samostal- HDLU Osijek”, „Secesija slobodnog i kraljevskog
nih izložaba (Marina Tartaglije, Julija Knifera, grada Osijeka”, „Osječka arhitektura 1918. –
Ðure Sedera, Ivana Kožarića, Slavomira Drin- 1945.”, „Prodori avangarde u hrvatskoj umje-
kovića, Edithe Schubert, Damira Sokića, Nine tnosti prve polovice 20. stoljeća” i dr.
Ivančić, Ivana Faktora, Bore Ivandića, Marijana
Jevšovara, Davora Vrankića, Marija Čaušića, Hr- Napisao je i monografske tekstove u monografi-
jama „Goran Fruk”, „Ðuro Seder”, „Marijan Jev-
voja Duvnjaka, Vladimira Freliha, Lovre Artuko- šovar” i „Slikarska obitelj Trick”.
vića, Ljube Perčinlića, Ante Kajinića, Anabel
Zanze, Ivana Lukačeka, Bojane Švertasek, Želj- Dobitnik je nagrade Grb grada Osijeka 2008.
ka Jermana, Nike Špan, Krune Stipeševića, Ma- godine za osobita ostvarenja u području kulture
rina Topića, Antuna Božičevića, Tomislava Faze- te doprinos očuvanju i proučavanju kulturne
kaša, Gorana Fruka) i skupnih (slavonskih bije- baštine, a njegova je knjiga „ADRESA: Eseji,
nala, trijenala medaljerstva i male plastike, Osje- kritike, kolumne i ostalo” dobila nagradu Zlatna
čki ratni atelje 91., Slavonija i Baranja 1991. – povelja Matice hrvatske 2007. godine.
- 283 -
