Page 240 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 240
Glasnik slavonskih muzeja Broj 7 (62), god. XXX./2019.
PERSONALIJE
Ivana Domanović,
Gradski muzej Požega
MIRJANA ŠPERANDA,
KUSTOSICA POVIJESNOG ODJELA GRADSKOG MUZEJA POŽEGA
Povodom tiskanja novog broja „Glasnika slavon- Centar za kulturu i obrazovanje koji se sastojao
skih muzeja” koji obrađuje razdoblje od 2011. do od muzeja, knjižnice, kazališta i Narodnog sveu-
2017. godine, odlučila sam napisati kratak čilišta. Muzej je tako postao Radna jedinica za
članak o radu i djelovanju povjesničarke Mirjane muzejsko-galerijsku djelatnost čija je voditeljica
Šperande. bila Mirjana Šperanda sve do 1991. godine kada
dolazi do rasformiranja centra.
Ovim člankom dat će se kratak pregled o njezinu
radu i izložbama, temama kojima se bavila i Osamdesete su godine 20. stoljeća bile značajne
izazovima s kojima se susretala tijekom više od tri jer tada dolazi do zapošljavanja nekoliko stru-
desetljeća rada u požeškom muzeju. čnjaka u Muzeju koji se dotad veći dio svoje
povijesti oslanjao na rad volontera, osim arheolo-
ginje Dubravke Sokač-Štimac koja je zaposlena
još 1968. godine kao prvi stručni djelatnik u povi-
jesti požeškog muzeja.
Osim zapošljavanja stručnjaka, dolazi do izraže-
nijeg povezivanja muzeja s publikom izložbama i
različitim manifestacijama. Godine 1982., Muzej
je prvi put obilježio Međunarodni dan muzeja, a
1986. godine dolazi i do širenja muzeja u prize-
mlje susjedne zgrade u Ulici Matice hrvatske.
Do tada je već uređen lapidarij, a otvorio se i
Mirjana Šperanda, povjesničarka Galerijski odjel.
Mirjana Šperanda rođena je 1. kolovoza 1949.
godine u Požegi gdje je završila osnovnu školu i
gimnaziju, nakon čega je upisala povijest i
povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Nakon završetka fakulteta nekoliko je
godina radila kao profesorica povijesti u srednjoj
školi, a 1981. godine zaposlila se na novoosno-
vanom mjestu kustosa u Povijesnom odjelu
tadašnjeg Muzeja Požeške kotline gdje je radila 34
godine, sve do umirovljenja početkom 2015.
godine.
Prvih godina rada u Muzeju Mirjana je skupljala Mirjana Šperanda (prva s lijeva) na otvorenju
materijale i muzejsku građu te radila na novom izložbe Jači od smrti 1985. godine
postavu radničkog pokreta otvorenom 1987. Kao najizazovnije razdoblje u karijeri Mirjana
godine te postavu NOB-a koji je dovršen 1988. ističe djelovanje Muzeja početkom devedesetih
godine. Osim toga, Mirjana je bila autorica i pet godina za vrijeme Domovinskog rata. Muzej je
depandansa muzeja u okolici Požege na temu tada nastavio djelovati dok su inventarne knjige,
antifašističke borbe (Zvečevo, Kamenska, Velika, najvrjednija muzejska građa i dokumentacija eva-
Čaglin i Duboka). Tih je godina u Požegi osnovan kuirane na sigurnija područja na sjeveru zemlje.
- 240 -
