Page 237 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.

V. Prikazi

Marina Vinaj,
Muzej Slavonije u Osijeku

PRIKAZ KNJIGE IZDANJA MUZEJA ÐAKOVŠTINE 1959. – 2018.,

AUTORA MR. SC. BORISLAVA BIJELIĆA

Muzej je definiran kao javna neprofitna usta- alata, s odgovarajućim muzeološkim okvirom.
nova koja prikuplja, čuva, istražuje, prenosi i Taj okvir otkriva da od 1969. do 1976. godine
izlaže materijalna i nematerijalna svjedočanstva nije bilo izdavačke muzejske djelatnosti. I ne tre-
o ljudima i njihovoj okolini, u svrhu proučavanja, ba se tome čuditi. Sličnu situaciju možemo pratiti
obrazovanja i zadovoljstva. Prezentacije, odno- i u ostalim našim muzejima.
sno izlaganje muzejskih predmeta, osnovni je I Muzej Slavonije, naš najveći kompleksni muzej,
oblik muzejske djelatnosti jer muzejska izložba nema bitniju izdavačku djelatnost prije osam-
pruža mogućnost izravnog kontakta s muzejskim
desetih godina. Povijesna muzeologija uputit će
predmetima. Međutim, muzejska izložba ograni- nas da su to godine isključivog prepoznavanja
čena je trajanjem, a nakon njezina zatvaranja gu-
bi se izravni kontakt s izloženim muzejskim pre- muzeja na temelju njegove izložbene djelatnosti.
dmetima. Zato se muzeji pri prenošenju znanja Izložba je bila temelj muzejske djelatnosti, u pro-
i podataka o samoj izložbi ili pak nekoj drugoj storijama baštinske ustanove, a često i na drugim
muzejskoj aktivnosti, bave i izdavanjem muzej- mjestima. Nalazimo tek deplijan ili presavitak,
skih publikacija koje su prateći i trajni dio muzej- kako ga autor naziva.
skih aktivnosti. Nažalost, dio izložbene aktivnosti spomenutog
razdoblja ostao nam je nepoznat. Dnevni tisak,
Muzej Ðakovštine već desetljećima pripovijeda najčešće u kratkim vijestima iz kulture, daje osvrt
o povijest kraja, donoseći arheološke, kulturno- na izložbenu aktivnost. No, muzeji vrlo rano po-
povijesne te etnografske artefakte, kontekstu- činju izdavati svoje periodike, zbornike ili gla-
alizirajući ih i oslikavajući u brojnim zanimljivim snike koji dijelom nadomještaju neostvarene
izložbama.
kataloge, ali progovaraju i o stručnom te znan-
Povijest Ðakovštine skrbno je pohranjena u broj- stvenom radu muzejskih djelatnika koji nužno
nim muzejskim zbirkama, a njihovi ih čuvari – prati valjani muzejski posao.
kustosi, tijekom svoga radnog vijeka nastoje Muzeje, dakako, treba promatrati i kao stručno-
obogatiti, opisati, izložiti, zaštiti. Nastoje, u vre-
znanstvene ustanove čije publikacije sve više, uz
menima nesklonima baštini, trajno je sačuvati djelatnike matične ustanove, okupljaju i ostale
od zaborava.
stručnjake koji progovaraju o lokanoj kulturnoj
Jedan od njih, cijenjeni kolega, magistar zna- povijesti. Zbornik Muzeja Ðakovštine, zaživjevši
nosti, muzejski savjetnik i ravnatelj te cijenjene 1978. godine, uz Osječki zbornik, Valpovački
institucije, Borislav Bijelić, odlučio je muzejsku zbornik, Zbornik Muzeja u Belišću ili pak Naši-
povijesnu priču ispripovjediti pomoću izdava- čki zbornik, započinje tradiciju slavonskoga po-
čke/nakladničke djelatnosti jer i ona progovara vijesnoga pisma i drugačijeg promišljanja mu-
o samom muzeju i njegovim predmetima. zejske djelatnosti.
Posrednik je između posjetitelja/čitatelja i pre- Važno je u spomenuti i bogatu izdavački djela-
dmeta materijalnog svijeta koji se čuvaju u mu-
tnost Krešimira Pavića u katalozima muzejskih
zejskim zbirkama. Muzejska je publikacija široko izložbi, ali i monografijama đakovačke povijesti.
primjenjiva i lako dostupna. Različitih je vrsta, Devedesete godine prošloga stoljeća, kako autor
tema, sadržaja, oblika i formata.
navodi, obilježile su važnije promjene u društvu,
Na taj izazov odlučio je odgovoriti kolega Bijelić, ali i u ustanovi. I jedne i druge bitno su se refle-
istražujući povijest muzejske tiskane zbilje, gra- ktirale, između ostalog, i na planu izdavaštva u
deći svojevrsnu bibliografiju, bez knjižničarskog Muzeju Ðakovštine.

- 237 -