Page 215 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 215

IV. Stručni radovi




         lokaliteti govore nam da na istom mjestu može-        kciju  utvrde,  ali  njezin  konačni  izgled  bit  će
                                                 13
         mo očekivati utvrdu iz brončanog doba .               utvrđen  tek  cjelovitim  arheološkim  iskopava-
         Na  temelju  kule,  najzanimljiviji  je  zapadni  dio   njem. Do sada poznatim vedutama grada (osam
         utvrde/kule. Na tom se mjestu sačuvao dio zida        kom.) pridružuju se još dvije. Na jednu nam je
         iznad temelja u visini od 40-ak centimetara.          nedavno  ljubazno  skrenuo  pozornost  Vlado
         Pokazuje obilježja pravilnog zidanja od naizmje-      Kovačević iz Virovitice, nakon što ju je pronašao
                                                                                                 15
         ničnih redova opeke i klesanog kamena, pove-          u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu . Poticaj je to
         zanih žbukom.                                         za daljnja povijesna i kulturno-povijesna istraži-
                                                               vanja o srednjovjekovnoj Virovitici.
         U tom dijelu pronađeni su tunel i tajni prolaz, oba
         zidana  ciglom.  Ispred  otvora,  načinjenog  kao
         tajni prolaz u slučaju nužde, pronađene su grede i                 Utvrda i Pejačevići
         rupe od kolaca poredane u polukrug na dubini          Utvrda  je  pripala  grofovskoj  obitelji  Pejačević
         od 2,4 m. Nažalost, zbog suženog prostora isko-       kada više nije bila u funkciji. Prije gradnje dvorca,
         pavanja, nije bilo moguće otkopati cijeli objekt.     početkom 19. stoljeća, koristili su neke njezine
         To će se, dakako, morati ispraviti u budućnosti.      dijelove, poput dvije kule i zapadnog ulaza.
                                                               Konzervatorski radovi na dvorcu 2004. godine
                                                               posvjedočili su da su gradnju dvorca započeli na
                                                                                                         16
                                                               čvrstim temeljima srednjovjekovne utvrde .
                                                               Nakon izgradnje dvorca iskorišten je prostor Ula-
                                                               zne kule u zapadnom dijelu parka kao ukras u
                                                                       17
                                                               perivoju .

                                                                                Utvrda i grad

                                                               Geografski položaj Virovitice povećao je strate-
                                                               šku važnost utvrde, to je osobito došlo do izražaja
                                                               u srednjem vijeku. Zatim su blizina Mađarske i
                                                               povijesne okolnosti odredili njezin razvoj. Naža-
                Natkrivanje otkopanoga sjeverozapadnog dijela   lost, u tom razdoblju arheologija nije dovoljno
                temelja kule 2009. godine. Foto: Silvija Salajić
                                                               zastupljena. Arheološkim iskopavanjem još nije
                      Utvrda i prvi vlasnici                   potvrđena utvrda iz 13. stoljeća.

         Prvi  pisani  dokazi  gradnje  utvrde  potječu  iz
         15. stoljeća, točnije od 1453. do 1474. godine        13  Za takav način iskopavanja na većim dubinama postoje
         (Adamić 1986: 113). To je i vrijeme utvrde koje         prijedlozi načina rada, također i za zanimljivu prezentaciju
                                                                 temelja kule koju je predložila arhitektica Azra Suljić.
         dolazi na vidjelo arheološkim iskopavanjem.           14
                                                                 Pojačavaju se njezini temelji i bedemi, kako opisuju putopisci
         Novost je da posjed više nije kraljevski već pri-       u 17. stoljeću (Sabolić 2008: 53).
         vatni. Vlasnici utvrde u to vrijeme bila su braća     15  Original, grafika (drvorez) stare Virovitice nalazi se u djelu
         Marczaly (Adamić 1986: 13).                             Ivana Lucića „De regno Dalmatiae et Croatiae”, izdanom
                                                                 1666. god. Također, Zoltan Orši, ravnatelj Muzeja Drava u
         Poslije  toga  promijenila  je  nekoliko  vlasnika:     Barču, 1986. god. dao je važan podatak o virovitičkoj veduti
                                                                 Andreasa Nunzera s kraja 17. stoljeća koja se nalazi u
         Pethold  Edderbach,  Nikola  Čupor  Moslavački,
                                                                 posjedu njihova Muzeja.
         Nikola i Jakob Banffy Donjolendavski (Adamček         16  Konzervatori iz Urbos d.o.o. iz Osijeka vlasnika arhitekta
         1986: 114). Kasnije je utvrda u Virovitica bila         Milka Puncera, 2004. godine pronašli su gotički prozor u
         pod osmanskom vlasti od 1552. do 1684. godi-            prizemlju dvorca zapadno od ulaza.
                                                               17
                                                14
         ne, kada je doživjela mnoge promjene .                  Nakon njegove izgradnje i uređenja parka, Pejačevići su
                                                                 iskoristili neke dijelove utvrde za postavljanje obiteljskog
         Iz vremena pripadanja Osmanskom carstvu po-             grba. Nije poznato mjesto odakle je donesen grb obitelji
                                                                 Pejačević nakon požara 1871. godine, ali je vrlo dobro
         tječu crteži i opisi utvrde (Sabolić 2008: 53–64).      očuvan te ga je moguće iscrpno opisati (Luvčenjak 2006:
         Ti su dokumenti važni, pogotovo za rekonstru-           128, 129).

                                                         - 215 -
   210   211   212   213   214   215   216   217   218   219   220