Page 214 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 214
Glasnik slavonskih muzeja Broj 7 (62), god. XXX./2019.
Sloj mulja u kojem se pronalaze piloti sadržava Okrugla kula promjera šesnaest metara u kojoj se
bogatu floru i faunu. To je kulturni, intaktan sloj nalazila kapelica, sačuvana je samo u temeljima.
pa mu treba posvetiti posebnu pažnju. Na terenu Zidana je od lomljenog kamena i cigle koji su
je potrebno upotrijebiti flotaciju te je obavezno povezanih žbukom. Na pravilnim razmacima vi-
prisustvo zooarheologa i arheobotaničara. dljivi su utori od vertikalno postavljenih greda,
koji su služili za gradnju.
Temelj sjeveroistočne kule
Povod iskopavanju bio je podatak da je grof
Pejačević koristio dvije kule, jednu četvrtastu,
drugu okruglu; jednu kao žitnicu, drugu kao
11
kapelicu (Šćitaroci 1998: 320) . Povijesni izvori
nisu dali lokaciju kula. Tada nam je pomogao lo-
kalni umjetnik Dragutin Tari sa svojim crtežom
utvrde i crkve u Virovitici u 18. stoljeću.
Nakon kapelice obiteljskog karaktera i, nadalje u
okviru dvorca Pejačević, kapelica Marije Pomo-
ćnice krajem 18. stoljeća postala je javna. Obilaze
je procesije u čast sv. Florijana (Zaštitnika vatro-
gasaca) i sv. Emigdija (Zaštitnika od potre-
sa)(Cvekan 1977: 129). Sačuvan vrijedan inven-
tar iz kapelice pohranjen je u franjevačkom
samostanu u Virovitici i predmet je stalnoga stru-
čnog proučavanja i nadogradnje (Kulej 2008:
89–91; Kulej 2017: 5,6).
Unutarnji zid temelja kule. Foto: Silvija Salajić
Kopanjem unutarnjeg zida, koji je također do-
bro sačuvan, utvrđena je širina temelja od (4,6
m). Masivni objekt kružnog tlocrta zidan je iz
dvaju dijelova, kako pokazuju tragovi spajanja
ali i tragovi greda i dasaka.
Iskopavanje uglavnom vanjskog plašta zida oba-
vlja se od 2004. godine i do 2018. godine isko-
pano je od 3,5 do 4 metra dubine. Malobrojni je
nalazi datiraju u 15. stoljeće, premda nešto niži
slojevi upućuju na crveno slikanu keramiku iz
12
14. stoljeća .
Položaj i oblik utvrde upućuju na njezino rano
srednjovjekovno postojanje, u 9. stoljeću, a slični
11
Dr. sc. Mladen Šćitaroci i dr. sc. Bojana Šćitaroci u knjizi su
koristili rukopis Rudolfa Horvata. Taj podatak, ali i ostali
korisni podaci o srednjovjekovnoj povijesti Virovitice sadržani
su u knjizi Povijest Virovitice Rudolfa Horvata (izdanje Matice
Hrvatske u Virovitici, u suradnji s Gradskim muzejom).
12
Temelj sjeveroistočne kule 2015. godine. Neophodno je dovršiti iskopavanje vanjskog plašta temelja
Foto: Silvija Salajić kule do razine zdravice gdje prestaju nalazi.
- 214 -
