Page 205 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 205
IV. Stručni radovi
smeđe boje. Rupci postaju vrlo popularni te se uskim pripijenim rukavima čime se potpuno
tkani rupci crvene boje gotovo potpuno zanema- razlikovala od nošnje ostalih sela virovitičke
ruju i nestaju do sredine 20. stoljeća. Na tkane, okolice. Kazivanja, potkrijepljena fotografijama,
u nabore složene našnitane, suknje zvane upućuju na vrlo strogo i konzervativno shvaćanje
košulje/rubače već sredinom 20. stoljeća u mogućeg otkrivanja vrata, ruku i zapešća te
donjem dijelu umjesto crvenoga utkanog uzorka nogu. Stoga je odjeća pokrivala gotovo sve dije-
prišivaju brokatne svilene vrpce i raznobojnu love tijela podložne eventualnim pogledima.
pozamanteriju, uglavnom crvene i plave boje.
Djevojke su kosu češljale u jednostavnu frizuru
U skladu s ukrasom dobivaju naziv košulja s
pantljinom, rubača na žnjorice, pantljinarka s toč koju su činile dvije pletenice spojene na tje-
menu, a žene su glavu povezivale u svilene bačke
trima pantljini itd.
marame. Takav stil odijevanja potekao je od
Među mladim djevojkama postaje cijenjeno Nijemaca Švaba, koji se u te krajeve doselja-
mišljenje da je kupljena vrpca i pozamanterija vaju od sredine 18. do kraja 19. stoljeća.
vrjednija od rukom šivanog ili tkanog ukrasa.
Time se iskazuje i kupovna moć. Posebno je zani- Posebno značenje, kao i uvođenje „nove mode”
mljivo kako se dužina sukanja postupno skraćuje, u žensko tradicijsko ukrašavanje, imale su razne
a od sredine 20. stoljeća seže do sredine listova. kitice od umjetnog cvijeća, svadbeni vjenčići,
ukrasi za kosu, oglavlja i slično. Za to su bile
Mlade udane žene, ugledajući se u one iz građan- zaslužne floraljke iz „Flore” – obrta za proizvo-
skog staleža, u posebnim prigodama preko dnju umjetnog cvijeća osnovanog u Virovitici
oglavlja poculice/puculice prebacuju bijele 1920. godine. Svojim vrlo upečatljivim proizvo-
šalove od tila vezene cvjetnim motivima, poznate dima od svile i papira kao što su bobice mirte,
pod nazivom tulbent ili borondžuk. Također, po- cvjetovi ruža i ljubica, „Flora” je ubrzo osvojila
krivaju se svilenim ili štofanim rupcima raznih tržište koje se prostiralo po cijeloj tadašnjoj
boja koji su bili tvorničke, obrtničke proizvodnje i državi. U virovitičkim su selima razni cvjetovi i
prodavali su ih putujući trgovci. Jačanjem kupov- listovi, kombinirani s tradicijskim ukrasima od
ne moći seoskih obitelji, djevojke se počinju kititi pačjih pera kofrčicama, ukrašavali ženska lica, ali
jednostrukim nizanim ogrlicama bijelih ili crvenih i muške šešire. Svadbena oglavlja i Florini buketi
perlica, naslijeđenim obiteljskim broševima ili nadopunjavali su se sezonskim cvijećem. Naslje-
privjescima sa svetim sličicama. đivali su ih od majki i baka i često su ih posuđivali
rođacima i prijateljima.
Uz svilene odjevne predmete, imućnije djevojke
u svečanim prigodama obuvaju i obrtnički izra- Modni utjecaji nisu zaobišli ni muško tradicijsko
đene šusterske cipele s malenom petom. odijevanje u virovitičkim selima. Već krajem 19.
Starije žene za hladnijeg vremena pri odlasku u stoljeća šivani prsluk i košulja građanskog kroja
crkvu nose kratke šlusirane kaputiće od samta ili postaju sastavni dio narodne nošnje te se u sve-
satena zvane minteni/menteni. čanim prilikama odijevaju uz široke tkane gaće,
svilenu pregaču fertun i čizme čižme. Ubrzo, već
Migracijama i stvaranjem manjih trgovišta obli-
kuje se varoška paorska nošnja, kakva se nosila nakon završetka Prvoga svjetskog rata, tamne
5
na široko u Suhopolju do početka 20. stoljeća. platnene hlače i kaputi građanskoga kroja, tzv.
Sastojala se od uzorkovane bluze šlambrekla, cajgena odijela, potpuno zamjenjuju mušku tra-
široke nabrane cigovane suknje, šlingovane pre- dicionalnu nošnju. Uskrs u obliku crne marame ili
gače, do tri podsuknje sa šlingovanim rubom, svi- vrpce oko vrata u pojedinim virovitičkim selima
jetlih vunenih čarapa zokni te tamnih kožnih do sačuvao se do 30-tih godina 20. stoljeća.
gležnja visokih cipela na vezanje.
Ručni šlingovani rad postupno se zamjenjuje 5 Naselje smješteno istočno od Virovitice, udaljeno 10-ak
dostupnim tvorničkim čipkama. Bluza je bila kilometara.
svilena, kopčala se sprijeda, bila je strukirana, s
- 205 -
