Page 204 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 204
Glasnik slavonskih muzeja Broj 7 (62), god. XXX./2019.
Jasmina Jurković Petras,
Gradski muzej Virovitica
POČETNA ISTRAŽIVANJA NEKIH NOVIH MODA TRADICIJSKOG
ODIJEVANJA VIROVITIČKIH SELA
4
Etnološka istraživanja tekstila i proučavanje kazivanja otkrivaju nam pojedine modne utje-
tradicijske odjeće pripadaju najraširenijim istraži- caje u tradicijskoj odjeći virovitičkih sela. Kao i u
vanjima u etnologiji. Mnogi zapisi posvećeni su ostalim krajevima, društveni su se slojevi na
iscrpnim opisima raznovrsnih načina tkanja, prijelazu stoljeća izraženije razlikovali stilom
bogatoga ručnog veza, kao i posebnih ukraša- odijevanja. Jačanjem industrije i prodorom
vanja domaćega tradicijskog platna. Također, trgovine, novi materijali pronalaze svoje kupce i
pisano je mnogo i o načinu tradicijskog odijeva- u seoskim sredinama. Pod utjecajem građanskog
nja pojedinih sela i područja. Određen pomak u odijevanja i nove mode snažnije se razvijaju
pogledu na narodnu nošnju, koja je shvaćena suvrstice i modernije varijante narodnoga ruha.
kao dio odijevanja podložan raznovrsnim pro-
mjenama i utjecajima mode, ponudila je na novi U ženskom odjevnom inventaru pamučno i
način Posudionica i radionica narodnih nošnji u laneno platno u svečanim prigodama zamjenjuje
Zagrebu. Njihov projekt proučavanja i predsta- kupovna svila. Pamučne suknje i košulje mlade
vljanja „drugačijih” narodnih nošnji od onih koje djevojke dopunjuju novim predmetima moder-
nih sirovina čime se polako, ali sigurno odjeća
smo do tada uočavali na članovima kulturno-
umjetničkih društava započeo je prije nekoliko počinje razlikovati od tradicionalno prihvaćene.
Djevojke pripasuju svilene pregače i oko vrata
godina te rezultirao brojnim pozitivnim promje-
nama u prenošenju tradicijskog odijevanja. stavljaju svilene marame ukrašene svilenim
koncem i cvjetnim motivima. Prema namjeni i
Predstavljanjem narodnog ruha u svjetlu druga- motivima ti svileni predmeti dobivaju razne
čijem od tradicionalno shvaćenog probuđena su nazive – partaši, svilnaši, svilenjaki, marame gra-
promišljanja stručnjaka, ali i brojnih entuzijasta i nare, ružičan i drugo. Pored svile, u seosko odije-
zaljubljenika u folklornu baštinu, o njegovoj ne- vanje ulaze i marame sa štampanim cvjetnim
uniformiranosti. motivima optočene vunenim resama koje se no-
se oko vrata – rupci bijele, crvene, zelene, crne ili
Virovitički muzej 2009. godine prepoznao je
važnost, ali i potrebu takvih istraživanja te
1
poduzeo prva etnološka terenska istraživanja Do tada se opisivala narodna nošnja kao cjelina bez
promjena, a za Etnografsku zbirku prikupljali su se odjevni
okolnih sela sa zadatkom pronalaska utjecaja
predmeti isključivo vezani za selo i tradicionalno shvaćanje
građanskih modnih stilova na tradicijsko odije- odijevanja.
1
vanje . Prvi rezultati prikazani su na izložbi „Nove 2 Izložba je ostvarena u suradnji s Međunarodnim centrom za
mode – utjecaj građanskih modnih stilova na usluge u kulturi – Posudionicom i radionicom narodnih nošnji
tradicijsko odijevanje” u rujnu 2009. godine u iz Zagreba. Autor izložbe bio je Josip Forjan, a kustosica
2
Gradskom muzeju u Virovitici . izložbe Jasmina Jurković Petras.
3
Folklorna udruga koja djeluje u Suhopolju neprestano se
Tom su se prilikom prikupili određeni zanimljivi susretala s problemom predstavljanja svog mjesta te su često
predstavljani na lokalnim smotrama općim plesovima, ali i
odjevni predmeti te fotografije za Etnografsku
vizualno upečatljivom, samostalno kombiniranom i
zbirku virovitičkog muzeja, ali i djelomično improviziranom narodnom nošnjom iz cijele Slavonije. Takva
rekonstruirala realna slika izgleda suhopoljske slika, vjerujem, popravit će se u budućnosti suradnjom
varoške nošnje. To predstavlja dobro polazište za etnologa i lokalne zajednice te omogućiti pravilno prenošenje
baštine.
daljnja istraživanja, kao i nove rekonstrukcije 4
Posebno zahvaljujem kazivačima u istraživanjima iz 2009.
3
odjeće toga kraja . godine: Tugomila Reder, Helena Nuk, Ivana Medvecki, Melita
Gotzl, Ana Galić i Ana Merki iz Suhopolja; Anđelka Rohtek,
Prikupljene i sačuvane fotografije s početka 20.
Vera Marčeta, Slava Kalenik, Blaženka Mioković iz Špišić
stoljeća, originalni muzejski predmeti i usmena Bukovice te Zdravko Botić iz Turanovca.
- 204 -
