BARUTANA 015 | BARUTANA U MUZEJU
23. – 29. listopada 2015.
Muzej likovnih umjetnosti, Europska avenija 9, Osijek
6. – 14. studenog 2015.
Kulturni centar, Eurodom, Osijek
Nomadsku povijest projekta koji je pod nazivom „Barutana 06“ pokrenut 2006. godine kroz inicijativu oživljavanja osječke Barutane te je prvotno zamišljen kao cjelogodišnji program namijenjen predstavljanju i poticanju nezavisne kulture, prethodnih su godina obilježili zaboravljeni i/ili napušteni prostori u kojima su se, u improviziranim i često posve neadekvatnim radnim uvjetima, realizirali programi kojima su se predstavili brojni sudionici hrvatske izvaninstitucionalne scene, umjetnici i kulturni akteri različitih područja djelovanja.
Kako je 2011. godine programska inicijativa oživljavanja prostora Barutane bila primorana napustiti prostor za koji je osmišljena, od tada su se različiti izvedbeni projekti, koncerti, projekcije, razgovori i predstavljanja, realizirali u prostorima kroz koje se ujedno mapiralo tragove nekih od preostalih, ali neaktivnih prostora kulturne i društvene povijesti grada: nekadašnje predvorje devastiranoga kina Zvečevo, plesna dvorana privatiziranog i izvan osnovne funkcije hotela Royal, te velika, nekadašnja kongresna dvorana Studentskog centra.
Pored naglašavanja važnosti prenamijene zapuštene arhitektonske baštine u aktivan prostor suvremene kulturne produkcije i razmjene, zbog čega projekt inzistira na svome prvotnom nazivu, izvjesno je da je i dalje nužno naglašavati izostanak značajnije potpore gradske kulturne politike nezavisnim inicijativama u kulturi.
Stoga smo u nedostatku prostora namijenjenog djelovanju udruga i organizacija nezavisne kulture, u realizaciji ovogodišnjega, desetog po redu izdanja programa učinili zaokret u odnosu na dosadašnju praksu, te se provedba programa u svom jubilarnom izdanju, pod nazivom „Barutana 015“, odvija uz pomoć i u okrilju aktera institucionalne kulture, realizirajući se u suradnji s osječkim Muzejem likovnih umjetnosti.
Otvorenost i spremnost na suradnju Muzeja likovnih umjetnosti s akterima izvaninstitucionalne kulture vidimo kao jedan od malih, ali važnih koraka u daljnjem afirmiranju Muzeja kao sve aktivnijeg poticatelja i generatora različitih vidova suvremenih kulturnih i umjetničkih praksi.
S druge strane, željeli bismo ovom suradnjom naglasiti da su modusi kontinuiranoga prilagođavanja, snalaženja i iznalaženja novih načina za sprovedbu programa nezavisne kulture neiscrpni, ali i da ih je potrebno shvatiti kao poticaj za stvaranje i omogućavanje dugoročno kvalitetnijih i stabilnijih uvjeta rada. Iz ovih razloga, povodom desetogodišnjice programa, suradnju s Muzejem likovih umjetnosti vidimo i kao jubilejski poklon vlastitim nastojanjima, pri čemu se program u deset godina trajanja prvi puta realizira u prostoru koji je adekvatan zahtjevima i kvaliteti programa, odnosno, uloženom angažmanu i umjetničkim ostvarenjima sudionika koje predstavljamo ove, no i prethodnih godina.
Tako će se u Muzeju likovnih umjetnosti u programu „Barutana 015“ od 23. do 29. listopada, moći vidjeti sažeti izbor programa kakav je u Osijeku, još jednom ponavljamo, potreban u kontinuiranom trajanju – ne kao izniman događaj poput festivala ili manifestacije, već kao stalna programska platforma.
BARUTANA 015 | BARUTANA U MUZEJU
23. – 29. listopada 2015.
Muzej likovnih umjetnosti, Europska avenija 9, Osijek
6. – 14. studenog 2015.
Kulturni centar, Eurodom, Osijek
Program započinjemo plesnom predstavom „Prema početku“ plesačice i koreografkinje Ane Kreitmeyer (23. listopada u 19 sati), čije koreografsko istraživanje u fokus svog istraživanja stavlja razvoj pokreta i tjelesne ekspresije tek rođenog tijela koje pokret čini ali o njemu još nema svijesti.
Trosatnom projekcijom akcije „Čitanje novina Daily Mail“ Tomislava Gotovca, izvedene 1979. u amsterdamskom studiju Marine Abramović i Ulaya, nastavljamo suradnju s Institutom Tomislav Gotovac (26. listopada u 17 sati). To će ujedno biti prvo prikazivanje videozapisa akcije nakon njegova premijernog predstavljanja u Institutu za suvremenu umjetnost tijekom veljače ove godine.
Predstavit ćemo, uz razgovor s autorom, netom objavljenu knjigu eseja o suvremenoj umjetnosti Borisa Greinera „Osvojena područja – volumen 2“ (Petikat, 2015.) koja, neuobičajeno, ne pretpostavlja povijesnoumjetnički diskurs već se sadržaj knjige odvija, kako ih autor sam naziva, kroz diskurs ‘osobnih osvrta’ (27. listopada u 19 sati).
Arhitekt i glazbenik Ivan Jovanovac i multimedijalna umjetnica Željka Fuderer Levak izvest će u svom prvom zajedničkom nastupu zvučno-vizualni performans „Nula i jedan“ (28. listopada u 19 sati), kojim ujedinjuju svoja zanimanja za istraživanje zvuka i vizualne percepcije u sferama analognog i digitalnog.
Umjetnička voditeljica i suosnivačica umjetničke organizacije Format C, Dina Karadžić, vodit će za sve zainteresirane radionicu pod nazivom „Nevidljivi tekst“ (29. listopada u 16 sati), baveći se temom jezika kao motiva i izvora za kreiranje digitalne umjetnosti. Radionica obrađuje postupke i prakse uporabe pisane riječi kao katalizatora vizualne ekspresije.
Također, u sklopu programa „Barutana 015“, udruga M-art u suradnji s drugim udrugama s osječke nezavisne kulturne scene – udrugama Phonogram, POPUP i Format C – u prostoru budućega Kulturnog centra u kompleksu Eurodoma predstavlja izložbu „Nezavisni prostori – prostori nezavisnih“ (6. studenog u 19 sati). Izložba je nastala u suradnji Saveza udruga Klubtura te udruga Kulturtreger / Centar za dokumentiranje nezavisne kulture i Kurziv – Platforme za pitanja kulture, medija i društva. Autori izložbe su Dejan Dragosavac Ruta i Dunja Kučinac. Osječko izdanje izložbe predstavit će i aktivnosti Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, te djelatnost Saveza udruga Klubtura, o čemu će uslijediti detaljnija obavijest.
Izložba „Nezavisni prostori – prostori nezavisnih“ bavi se dokumentiranjem povijesti prostora u kojima u Hrvatskoj, u različitim sredinama, od sredine 1990-ih do danas djeluju organizacije nezavisne kulture: „Korištenjem tih prostora, kao i samom borbom za njihovo korištenje, kroz posljednjih se dvadeset godina u lokalnim sredinama diljem Hrvatske realiziraju vrijedni kulturno-umjetnički sadržaji, generiraju nova znanja, a sama zajednica se okuplja i osnažuje. Povijest prostora nezavisne kulture stoga je istovremeno i povijest participativnosti, eksperimenta, društvene kritike, pregovora i inovacije“. Smatramo kako je upravo zbog toga i ova izložba, nastala u produkciji SU Klubtura te udruga Kulturtreger i Kurziv iz Zagreba, izvrstan poticaj akterima lokalne nezavisne kulturne scene, kao i donositeljima kulturnih politika, za pokušaj preosmišljavanja i poboljšavanja daljnjih mogućnosti i načina djelovanja.
BARUTANA 015 | PROGRAM:
petak, 23. listopada u 19 sati
Muzej likovnih umjetnosti
Prema početku
plesna predstava
/ Ana Kreitmeyer
ponedjeljak, 26. listopada u 17 sati
Muzej likovnih umjetnosti
Tomislac Gotovac: Čitanje novina Daily Mail
projekcija
/ Institut Tomislav Gotovac
utorak, 27. listopada u 19 sati
Muzej likovnih umjetnosti
Osvojena područja – volumen 2
predstavljanje knjige
/ Boris Greiner
srijeda, 28. listopada u 19 sati
Muzej likovnih umjetnosti
Nula i jedan
zvučno-vizualni performans
/ Ivan Jovanovac i Željka Fuderer Levak
četvrtak, 29. listopada u 16 sati
Muzej likovnih umjetnosti
Nevidljivi tekst
radionica
/ Dina Karadžić [ Format C ]
petak, 6. studenog u 19 sati
Kulturni centar, Eurodom
Nezavisni prostori – prostori nezavisnih
izložba
/ Savez udruga Klubtura, udruge Kulturtreger / Centar za dokumentiranje nezavisne kulture i Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
/ predstavljanje projekta u Osijeku suorganiziraju: Phonogram, POPUP, Fomat C i M-art
Program Barutana 015 realizira se sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u organizaciji Udruge M-art iz Osijeka i u suradnji s Muzejem likovnih umjetnosti Osijek (MLU).
M-art je nezavisna neprofitna udruga osnovana 2005. godine s ciljem realizacije i promicanja multimedijalnih, likovnih, filmskih, književnih, kazališnih, glazbenih i novomedijskih projekata u gradu Osijeku i šire.
Dodatne obavijesti:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. | 0917923612 | https://www.facebook.com/Barutana015?fref=ts
Ulaz je slobodan.
OPŠIRNIJE O PROGRAMU BARUTANA 015: U NASTAVKU>
> petak, 23. listopada u 19 sati
BARUTANA 015 | Muzej likovnih umjetnosti
Prema početku
plesna predstava
/ Ana Kreitmeyer
„Krećem se jer se kreću moji mišići. Ne pokreće ih moja volja već impuls samog mišića. Imam dvije ruke i dvije noge. Glava je još preteška, osim za nesvjesne grimase lica. Pokrećem glavu. Pokušavam je podignuti od podloge i zadržati uspravno. Ispruženim rukama dosežem stopala i privlačim ih glavi. Prevalim se na stranu. Ispustim glas. Ponavljam pokrete sve dok ne sjednem. Ruke više nisu bez funkcije. Gledam ih, zatim njima dohvatim, srušim, pomaknem ili držim u ruci. Onda bacim. Sve dalje već je lakše. Prebacim se na dlanove i koljena, odvajam se od 'čuvara'. Tijelo već zna kamo i kuda hoće. Zatim stanem na noge. Padnem. Stanem na noge. Padnem. Stanem na noge. Padnem.“
Koreografija i izvedba: Ana Kreitmeyer
Dramaturgija: Goran Ferčec
Svjetlo: Igor Pauška
Glazba: Adam Semijalac
Kostim: Silvio Vujičić
Suradnica na projektu: Sandra Banić Naumovski
U predstavi se koristi pjesma „Olimpia“ autorice Mile Čuljak.
„Prema početku“ je plesna predstava čije je koreografsko istraživanje moguće sažeti pitanjem 'Kakvo je tijelo infantiliteta i kako se takvo tijelo artikulira?'. Koreografski materijal u fokus svog istraživanja stavlja razvoj pokreta i tjelesne ekspresije tek rođenog tijela koje pokret čini ali o njemu nema još nikakvu svijest. Uzimajući razvojni pokret kao koreografski predložak projekt propituje kako određene razvojne faze dječjeg pokreta i njegova obilježja prevesti u koreografsko polje, što proizvode, kako se interpretiraju, te što donose kad se ponovo vrate odraslom tijelu koje ih pokušava rekonstruirati. Je li izvođačici uopće moguće na trenutak ugasiti svijest i biti samo pokret. Je li moguće elaboriranom plesačkom tijelu kontaminiranom s previše značenja i znanja vratiti njegov refleks, njegovu mišićnu kontrakciju u koju nije upisano ništa više od fizičke energije tijela, ništa više od apstraktnog mišićnog impulsa i nemoći? Dramaturško načelo organizira koreografsku cjelinu svodeći elaboriranu virtuoznost plesačkog pokreta prema njegovu ishodištu, prema točki u kojoj pokret polako gubi značenje, odnosno, u kojem pokret prepoznaje mjesto svojega početka.
Projekt je nastao uz potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanja i šport, te je realiziran u suradnji sa Udrugom plesnih umjetnika Hrvatske i Školom suvremenog plesa Ane Maletić. Izvedbe su realizirane u suradnji s Kulturom promjene Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu - Teatar &TD.
Ana Kreitmeyer rođena je 1977. u Zagrebu. Plesačica je i koreografkinja koja radi unutar izvedbene skupine BADco. iz Zagreba. Kao plesačica koja ne prolazi kroz klasični institucionalni oblik plesnog školovanja temeljno znanje u plesu dobiva u radu s pedagoginjama K. Cremonom (Cunningham tehnika) i V. Slamnik (klasični balet). Pohađajući plesne i koreografske radionice kontinuirano se educira kroz različite plesne tehnike i koreografske principe, a rad sa koreografima i režiserima je taj koji je oblikuje kao plesačicu i izvođačicu. Autorsku poziciju razvija kao ko-autor unutar BADco. te je u suradnji sa koreografkinjom S. Banić-Naumovski (OOUR) autorica „Pijanih šuma“ i kratke koreografije „Možda jednom“. Jedna je od suosnivačica Eksperimentalne slobodne scene, nezavisne organizacije osnovane s ciljem promicanja i afirmacije suvremenog plesa i drugih oblika izvedbenih umjetnosti.
Sudjelovala je u umjetičko-aktivističkom projektu „ODBROJAVANJE“. Surađuje s THEARTO projektom, prvim sustavnim projektom edukacije djece kroz umjetnost u RH.
> ponedjeljak, 26. listopada u 17 sati
BARUTANA 015 | Muzej likovnih umjetnosti
Tomislac Gotovac: Čitanje novina Daily Mail
projekcija
/ Institut Tomislav Gotovac
Tomislav Gotovac, multimedijski umjetnik koji je podjednako djelovao na području filma, vizualnih i izvedbenih umjetnosti, izveo je tijekom svog dugog stvaralaštva impozantan broj djela u najrazličitijim medijima. Umjetnikovo isticanje da nema razlike između života i umjetnosti („Kad ujutro otvorim oči, vidim film“, govorio je) vidljivo je i u video zapisu akcije „Čitanje novina Daily Mail, December 20, 1979“ koje je premijerno prikazana u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu u veljači 2015. godine.
Čitanje novina i danas, unatoč digitalnim medijima, uobičajeni je dio svakodnevnog života. No, u slučaju Tomislava Gotovca, čitanje novina postaje radikalna akcija, naoko jednostavna ali kompleksna u mogućim iščitavanjima. Scenarij akcije je vrlo jednostavan: umjetnik sjedi za stolom, uzima novine objavljene toga dana (Daily Mail, od 20. prosinca 1979.) i počinje ih na glas čitati. Čita baš sve što u novinama piše, svaki naslov, svaku pojedinu riječ i rečenicu. Za Gotovca je čitanja novina na engleskom jeziku naporan i zahtjevan čin koj je trajao točno 3 sata. Akcija se odvijala bez prisustva publike u studiju Marine Abramović i Ulaya u Amsterdamu i dokumentirana je na video snimku. Cijeli video snimljen je statičnom kamerom. Ubrzo nakon Amsterdama, Gotovac je ovu akciju ponovio pred publikom, u Zagrebu u Galeriji Nova u veljači 1980. godine. Tada je pročitao cijeli Večernji list.
Upotreba novina u Gotovčevom umjetničkom radu (ili „Newspaper Art“ kako je tu aktivnost nazvao Slobodan Šijan) važan je segment njegovog opusa. Gotovac je novine koristio kao materijal za izradu kolaža i skulptura, kao rekvizit i integralni dio akcija ili kao zahvalan medij za distribuciju vlastitih umjetničkih ideja. Na nedavnim izložbama u Ljubljani i Zagrebu pokazani su primjeri njegovih radova izvedenih u „Poletu“, „Studentskom listu“ i „Startu“.
Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac
Iz teksta „Akcija“ Duška Popovića („Kontrazoom Duška Popovića“, Hrvatski filmski savez): „Tomislav čita novine. Pažljivo, svaku riječ. Počinje od naslova, pa datuma, 20. prosinca 1979., i onda čita redom političke analize, najave događanja, prilog o tradicionalnim božićnim običajima i kako je najbolje ispeći puricu, cijene alkoholnih pića, članak o nekom suđenju, vremensku prognozu. Kada god okrene novu stranicu, pročita i njezin broj, skupa s datumom i imenom lista. Njegov je engleski dosta tvrd, iako se povremeno trudi govoriti pravim akcentom, ponekad si pri čitanju pomaže prstom koji klizi ispod redaka, s vremena na vrijeme čisti lijevo uho ili se hvata za nos. Tek poslije sat i pol čitanja, otvara limenku piva (mislim da je 'Beck's') da malo osvježi grlo. Tko zna što mu prolazi glavom dok čita? (...) Tom čita sve sporije, umor ga lagano savladava. Kamera se ne miče, sve je u istom kadru. Povremeno podiže ruku ili izvija leđa, očito zbog pomalo neudobne stolice. Njegova je već prorijeđena ali još uvijek crna kosa svezana u 'konjski rep', a duga brada slobodno opuštena. Dira ih povremeno, stišće, zabacuje, gladi. Desna mu je obrva uzdignuta, kako je uvijek i bila, a gibanjima tijela komentira sadržaj, posebno kad mu nešto zazvuči naročito zanimljivo. Ili, bedasto. U bijeloj sobi Instituta, dok vani povremeno bruje tramvaji, sjedim uglavnom sam, povremeni posjetitelji izdrže koju minutu, pa odlaze, neki fotografiraju crno-bijelu snimku na zidu. Poslije tri sata, Gotovac čita zadnje retke, na trinaestoj stranici Daily Maila. Nije dočitao do samoga kraja. I ne zna se što je bilo poslije.“
> utorak, 27. listopada u 19 sati
BARUTANA 015 | Muzej likovnih umjetnosti
Osvojena područja – volumen 2
predstavljanje knjige
/ Boris Greiner
Eseje pod zbirnim naslovom „Osvojena područja“ Boris Greiner kontinuirano piše od 2005. godine i objavljuje uglavnom na Trećem programu Hrvatskog radija u emisiji „Triptih“ i u dvotjedniku „Zarez“.
Nakon pedesetak izabranih tekstova u peridu od 2005. do 2011. objavljenih u knjizi „Osvojena područja – volumen 1“ (Petikat, 2011.), uslijedio je nastavak koji obuhvaća tekstove napisane od 2011. do 2014. u knjizi „Osvojena područja – volumen 2“ (Petikat, 2015.). Knjiga je približno istog opsega kao i prethodna, što proizlazi iz činjenice da je autor u međuvremenu intenzivirao pisanje kao i bavljenje tim ‘područjem’, a jedina promjena se sastoji u povećanom broju ‘predgovora’ u odnosu na prošlu publikaciju. To ponajprije proizlazi iz specifične perspektive koja i dalje ne pretpostavlja povijesnoumjetnički diskurs nego dolazi od strane pisca koji prati suvremena zbivanja, a tekstovi su i uobličeni kao svojevrstan (ponekad i posve intimistički) oblik komunikacije između pojedinog eventa i njegovog recipijenta, što će reći publike, što očito protagonisti naše suvremene scene prepoznaju kao potrebno i dobrodošlo. Pojavljivanje i približavanje formalnih i manje formalnih, središnjih i perifernih autorskih istupa (pojedinačnih i skupnih) u obliku interpretacije općih i pojedinačnih doživljaja i zbivanja i dalje ostaje osnovna okosnica tim, kako ih autor sam naziva, ‘osobnim osvrtima’. Ono što bi se moglo nazvati svojevrsnim dodatkom s obzirom na Volumen 1 jest ustanovljavanje težnje za plastičnom prispodobom nekakve ‘zajedničke’ platforme tim zbivanjima s obzirom na njihov izabrani sadržaj te temeljem toga identifikacija nečeg što bismo mogli nazvati okolnostima općeg trenutka (ili vremenskog perioda). Usporedno i intenzivno praćenje, te sukcesivno analitičko dokumentiranje (koje svakako uključuje i osoban doživljaj) i dalje ostaje osnovna izvedbena poluga. Perspektiva koja ne isključuje nego naglašava individualnu vizuru, bez obzira na sadržaj pogleda, u konačnici je uvijek primarno autorskog a ne teoretskog karaktera. Upravo slijedom te tendencije, odnosno plastičnim postavljanjem ‘lika’ konzumenta, spomenuti se dijalog konkretizira, nagovarajući i uvlačeći publiku u avanturu osvajanja novih područja.
U knjizi "Osvojena područja - volumen 2" nalaze se tekstovi o autorskim ostvarenjima slijedećih umjetnica i umjetnika:Dalibor Martinis • Mladen Stilinović • Vedran Perkov • Galerija Greta • Stanislav Habjan • Jana Dabac & Jurana Hraste • Lucija Frgačić & Niko Mihaljević • Niklaus Troxler • Natalija Škalić • Marko Tadić • Boris Cvjetanović • Marko Ercegović • Zoran Pavelić • Vlasta Žanić • Alem Korkut • Željko Badurina • Nina Kurtela • Maja Marković • Slaven Tolj • Mihael Giba • Božena Končić Badurina • Aleksandar Garbin & Goran Petercol • Siniša Labrović • Boris Greiner • Nadija Mustapić & Toni Meštrović • Đorđe Jandrić • Sun Yuan & Peng Yu • Tea Hatadi • Goran Trbuljak • Igor Ruf • Ivica Malčić • Danijel Žeželj • Tomo Savić Gecan • Vojin Hraste • Igor Kuduz • Davor Sanvicenti • Nika Oblak & Primož Novak • Branka Cvjetičanin • Vesna Pokas • Goran Škofić • Predrag Pavić • Ana Petrović • Hrvoje Đukez
Boris Greiner rođen je 1959. godine u Zagrebu. Autorsko djelovanje započinje 1983., zajedno sa Stanislavom Habjanom ostvaruje niz projekata u raznim medijima (grafički materijali, proza, performansi, izložbe, akcije i eksperimentalni filmovi) u okviru dvadesetogodišnjeg konceptualnog projekta Greiner&Kropilak Mailart Office. Sa S. Habjanom, D. Žeželjem i Borisom Cvjetanovićem 2001. osniva umjetničku radionicu Petikat, a 2003. završava dvadesetogodišnji autorski projekt Greiner&Kropilak Mailart Office i otada uglavnom djeluje samostalno i autorski se izražava u raznim medijima. Od 2005. naovamo kontinuirano objavljuje kritičke osvrte i eseje u javnim medijima. Dosad je objavio sedam knjiga proze, ostvario dvadesetak samostalnih izložbi i performansa i snimio četrnaest filmova. Profesionalno se bavi grafičkim dizajnom.
> srijeda, 28. listopada u 19 sati
BARUTANA 015 | Muzej likovnih umjetnosti
Nula i jedan
zvučno-vizualni performans
/ Ivan Jovanovac i Željka Fuderer Levak
Arhitekt i glazbenik Ivan Jovanovac i multimedijalna umjetnica Željka Fuderer Levak u zvučno-vizualnom performansu „Nula i jedan“ ujedinjuju svoja zanimanja za istraživanje zvuka i vizualne percepcije u sferama analognog i digitalnog. U ovoj, njihovoj prvoj zajedničkoj suradnji, njihov rad nastaje iz razmišljanja „o čovjeku koji ima ulogu potaknuti i pokrenuti“.
„U tom procesu zahvaćen je prostor oko nas i prostor u nama samima. Tehnologija nam daje slobodu kretanja, informiranja i djelovanja, dok u isto vrijeme primjećujemo sve veću odsutnost slobode unutar samog čovjeka.“
Ivan Jovanovac rođen je u Rijeci 1982. Diplomirao je 2009. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno radi kao nastavnik u Školi primjenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku. Počinje se baviti proučavanjem zvuka kroz terenska snimanja. Scena je bio grad u kojem trenutno živi – od prostorije stana do parka, ulice ili kolodvora kroz koji svakodnevno prolazi. Polazi od ideje da preslušavanje snimki i proučavanje zvučnih vibracija prostora bez fizičke prisutnosti u tom prostoru u svakoj osobi budi specifične vizualne i emotivne podražaje. Uključivanjem u rad kolektiva I'MM laba u Zagrebu upoznaje ljude sličnih zvučnih afiniteta i aktivno sudjeluje u nastupima. Njegovo pručavanje prostora, akustike i utjecaja zvuka na psihofizička stanja čovjeka pokreću i njegovo zanimanje za zvuk i dovode ga u sferu eksperimentalne glazbe i nekonvencionalnih metoda skladanja. Uz terenske snimke u kompozicijama koristi i gitaru kao jedini glazbeni instrument koji na specifičan način povezuje različite zvučne minijature. Nastupa i izlaže od 2012. [Cirkulacija, Device-art, Pedala Fest, Sound Art Inkubator]: [https://soundcloud.com/ivanjovanovac].
Željka Fuderer Levak rođena je u Virovitici 1978., odrasla je u Valpovu, živi i radi u Osijeku. Diplomirala je 2009. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, smjer Likovna kultura, u klasi prof. Ivana Ladislava Galete. Radi kao profesorica kiparstva u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku. Izlagala je na samostalnim i skupnim izložbama, te na festivalima. Članica je kolektiva Acting Like a Child te suosnivačica uspješne umjetničke platforme i međunarodnog festivala Artbeat koji se bavi promoviranjem ulične umjetnosti. Vodi projekte vezane uz urbano oslikavanje zapuštenih gradskih fasada te drži predavanja vezana uz primjenjenu umjetnost i umjetnički menadžement. Vlasnica je brenda „MOŠMISLIT”.
> četvrtak, 29. listopada u 16 sati
BARUTANA 015 | Muzej likovnih umjetnosti
Nevidljivi tekst
radionica
/ Dina Karadžić [ Format C ]
< nevidljivi tekst > je radionica s temom jezika kao motiva i izvora za kreiranje digitalne umjetnosti: obrađuje postupke i prakse uporabe pisane riječi kao katalizatora vizualne ekspresije. Jednostavnim postupcima kolažiranja i zapisivanja digitaliziranog teksta, te intervencijama u naizgled asemičkom kôdu datoteke stvarat ćemo kaleidoskopske osobne kompozicije u ravnopravnom dijalogu s računalom. Istražit ćemo softverske mogućnosti pretraživanja, kopiranja, uništavanja i arhiviranja tekstualnih zapisa u svrhe kreiranja vlastitog komunikacijskog jezika u sferi digitalne umjetnosti, na području između vidljive i nevidljive riječi.
< ponijeti > osobno računalo, misaone bilješke o literaturi koju želite koristiti, toleranciju na tuđe, prazan browser. Prijave nisu obavezne, ali su poželjne, na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
< dotaknut ćemo teme > postupci - proces - praksa (čitanje i pisanje / uporaba riječi i slova u vizualnoj umjetnosti) | istraživanje | cut&paste / kolažiranje (aditivne metode) | sintaksa kôda & sintaksa jezika | hidden data <vs> metadata | asemičko pismo | informacija i značenje | mašinska poezija | asemički instruction based-art u prisnom odnosu čovjek-računalo | pisana riječ kao vizualna ekspresija
< tehnike za kreiranje > screenshot i interpolacija | tekstualno uređivanje slika - ASCII „poezija“ & .BMP | text to speech & .RAW | ibniz
< softveri > Paint / picpick.exe | PS3 | WordPad / Notepad++ | translate.google | ImageJ | ibniz
< ciljane skupine > studenti likovnih akademija, dizajneri, srednjoškolci (posebice umjetnička, grafička i tehnička usmjerenja), autodidakti umjetnosti, svi zainteresirani za eksperimente na području digitalne i tekstualne ekspresije
Dina Karadžić rođena je 1986. Diplomirala je 2012. na odsjeku Male plastike i medaljerstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2014. je umjetnička voditeljica i suosnivačica umjetničke organizacije Format C. Aktivno djeluje u području suvremenih interdisciplinarnih i edukativnih praksi [autorski koncept i umjetničko suvodstvo radionica u sklopu projekata Glitch /Databend @ CTHR-15; Slikovne kondenzacije @ Dan D]. Izlaže u području vizualne, digitalne i internetske umjetnosti [Otvoreni studio @ G-MK; net.cube; Glitch art is dead; 0p3nr3p0; NetArtizens]. Radila je u poljima stop-animacije i autorskog oblikovanja likova [Bonobo studio; Zagreb Film; HRT; Radionica izrade lutaka i stop animacije @ Izvana/Iznutra], te freelance ilustracije. Nastoji dokučiti granice između umjetnosti i besmisla u dvama komplementima - tradicionalističkom redu i on-line kaosu, iskušavajući krajnosti imaginacije i (re)produkcije, sirovosti i pedantnosti, gradnje i dezintegracije, spontanosti i kontrole. Manje izlaže, više surađuje [niz suradnji na projektima Dine Rončević; hacklab01] i dijeli znanje i skillove, te najradije od svega, uči [Kako gubiti vrijeme na internetu @ MaMa; radiona.org; DIWO radionice @ hacklab01; 5th Animation Workshop @ Zagreb Film; edukacije i forumi o NVO].
Format C je umjetnička organizacija nastala s misijom da istraži i podrži suvremeni kulturni kapital, recentnu umjetnost i sve njene nematerijalne ivice. U 2015. smo izlagali ili pružili stručnu podršku pri umjetničkim događanjima i projektima Drava Art Bienalle; Glitch/Databend; /'fu:bar/; Kulturni lift i Štakorica @ Arte Utíl u Galeriji Nova, a trenutno pripremamo posljednju [expo] fazu projekta G/Databend, te osječku ambasadu za The Wrong - New Digital Art Biennale, kao i niz vlastitih umjetničkih istraživanja. Fokus Formata C je na suvremenom umjetničkom istraživanju i stvaralaštvu, rubnim i vizionarskim praksama. Želimo stvarati, inspirirati, idealizirati, komunicirati, prezentirati i konzumirati umjetnost. [http://www.formatc.hr/]
> petak, 6. studenog u 19 sati
BARUTANA 015 | Kulturni centar, Eurodom
Nezavisni prostori – prostori nezavisnih
izložba
/ Savez udruga Klubtura, udruge Kulturtreger / Centar za dokumentiranje nezavisne kulture i Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
/ predstavljanje izložbe u Osijeku suorganiziraju: Phonogram, POPUP, Fomat C i M-art
Izložba „Nezavisni prostori – prostori nezavisnih“ je hod kroz društvene centre, klubove i prostore u kojima od sredine devedesetih godina do danas djeluju organizacije nezavisne kulture i u kojima se nezavisna kulturna scena stvara i reproducira. Korištenjem tih prostora, kao i samom borbom za njihovo korištenje, kroz posljednjih se dvadeset godina u lokalnim sredinama diljem Hrvatske realiziraju vrijedni kulturno-umjetnički sadržaji, generiraju nova znanja, a sama zajednica se okuplja i osnažuje. Povijest prostora nezavisne kulture stoga je istovremeno i povijest participativnosti, eksperimenta, društvene kritike, pregovora i inovacije. Izložba dokumentira jedan dio te povijesti, s naglaskom na njen otvoreni kraj i aktualne probleme nedostatka adekvatnih prostora s kojima su organizacije nezavisne kulture u pojedinim sredinama suočene. Autori izložbe su Dejan Dragosavac Ruta i Dunja Kučinac.
Izložba „Nezavisni prostori – prostori nezavisnih“ premijernoje postavljena u lipnju ove godine, u sklopu 8. Clubture Foruma u Karlovcu, a nastala je u suradnji Saveza udruga Klubtura te udruga Kulturtreger / Centar za dokumentiranje nezavisne kulture i Kurziv – Platforme za pitanja kulture, medija i društva.
Nastanak izložbe financijski su podržali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport te Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz program Centri znanja za društveni razvoj.
Osječko izdanje izložbe „Nezavisni prostori – prostori nezavisnih“ u produkciji SU Klubtura te udruga Kulturtreger i Kurziv organizirano je u suradnji s udrugama Phonogram, POPUP, Format C i M-art. Nakon otvorenja izložbe (6. studenog) i predstavljanjanja aktivnosti Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, druženje i razgovori moći će se nastaviti u prostoru izložbe uz slušaonicu udruge Phonogram, dok će se idućega dana (7. studenog) održati razgovor s akterima nezavisne kulturne scene. Izložba u Kulturnom centru Eurodoma ostaje otvorena do 14. studenog, a moći će se pogledati svakoga dana od 17 do 20 sati. U pripremi je te će uslijediti detaljnija obavijest o izložbi i pratećem programu.
https://www.muih.hr/arhiva/867-barutana-015-barutana-u-muzeju#sigProIde6b148a575
