NORMANDIJA
IZVORI IMPRESIONIZMA
(9. 5. – 5. 7. 2015.)
Petak, 8.5.2015. u 12 sati
Muzej likovnih umjetnosti
PRESS KONFERENCIJA i VOĐENI OBILAZAK
za novinare i ciljanu skupinu s autorom izložbe, gospodinom ALAINOM TAPIÉOM, počasnim savjetnikom za muzeje u Francuskoj i jednim od najvećih stručnjaka za impresionizam u Francuskoj.
Za vrijeme obilaska izložbe bit će osiguran prijevod s francuskog na hrvatski jezik.
Otvaranje izložbe:
Subota, 9. svibnja, u 19 sati
Muzej likovnih umjetnosti
Europska avenija 9, Osijek
O FESTIVALU
Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj odvijat će se od svibnja do rujna 2015. godine u cijeloj Hrvatskoj te će tijekom višemjesečnog programa multidisciplinarnog karaktera s više od 150 događanja u 22 grada hrvatskoj publici predstaviti francusku kulturu u njezinoj punoj raznolikosti i bogatstvu, istovremeno je upoznajući s inovativnim dostignućima Francuske.
Festivalski program ujedinit će različita područja: glazbu, vizualnu umjetnost, kazalište, cirkus, ples, dizajn, arhitekturu, književnost, film, ali i gospodarstvo, modu, raspravu o društvenim i globalnim pitanjima, sport, gastronomiju, turizam, znanost, obrazovanje…i tako pružiti priliku za otkrivanje suvremene Francuske, njezine kulture i umijeća življenja.
Od glavnih događanja koja će se održati u okviru Festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous izdvajaju se: velika izložba Augustea Rodina u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i Galeriji Meštrović u Splitu, opera Pelléas et Mélisande Claudea Debussyja (umjetnička koprodukcija HNK-a u Zagrebu i pariškoga kazališta OpéraComique), Concert spirituel Hervéa Niqueta i nastupi drugih prestižnih baroknih ansambala na Festivalu barokne glazbe u Varaždinu, veliki bal 14. srpnja na glavnom zagrebačkom trgu, manifestacija Nuit Blanche, kao i međunarodni simpozij na temu klimatskih promjena.
Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj organiziraju:
Za Hrvatsku Ministarstvo kulture, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistička zajednica, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Francuskoj, Grad Zagreb
Glavna izbornica Alemka Lisinski
Za Francusku Institut français (Francuski institut) uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i međunarodnog razvoja, Ministarstvo kulture i komunikacija, Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, visokog školstva i znanosti, Ministarstvo socijalnih djelatnosti, zdravstva i prava žena, Ministarstvo grada, mladih i sporta, Ministarstvo gospodarstva, industrije i digitalne tehnologije, Veleposlanstvo Francuske Republike u Hrvatskoj
Glavna izbornica Anne Coutard
O IZLOŽBI
Izložba Normandija – izvori impresionizma organizirana je u okviru manifestacije Rendez-vous, festivala Francuske u Hrvatskoj – www.rendez-vous.hr, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Francuskog instituta (Institut Français) i Veleposlanstva Francuske Republike u Hrvatskoj, Osječko-baranjske Županije i grada Osijeka. Glavni sponzor izložbe je SUEZ environnement.
Predsjednik zbirke „Slikati u Normandiji“: Laurent Beauvais
Povjerenstvo i organizacijski odbor izložbe; direktor zbirke i glavni povjerenik: Alain Tapié
Glavni tajnik i organizator izložbe: Steen Heidemann
Organizacija izložbe: Leonilda Conti, Muzej likovnih umjetnosti
kustos izložbe: Daniel Zec
Izložbom Normandija – izvori impresionizma, predstavlja se ukupno 72 slikarskih djela koja oslikavaju francusku regiju Normandiju u 19. i početkom 20. stoljeća – regiju koja je imala važnu ulogu u povijesti slikarstva i koja se smatra bitnom za začetke novog poglavlja u povijesti umjetnosti.
Jedinstvena je vrijednost ove izložbe u tome što u punoj raznolikosti predstavlja različite umjetničke pokrete 19. stoljeća – romantizam, realizam, impresionizam i postimpresionizam – prateći nijanse njihova razvoja i brojne promjene koje su dovele do rođenja modernizma 20. stoljeća. Ova izložba kombinira promišljanja o djelovanju prirode, obale, krajolika i grada sa žanrovskim slikama i mrtvim prirodama. U 19. su se stoljeću umjetnici sklanjali u Normandiju, bježeći pred industrijskim okolišem koji je preuzimao velike gradove. Ondje su se skrili da budu bliski s prirodom i da bi razvili sposobnosti slikanja na otvorenom, nastojeći uhvatiti trenutak u vremenu i varijacije boja u ovomu sjevernjačkom krajoliku.
Izložba, zapravo, putem slika priča priču o Normandiji kao regiji važnoj za različite slikarske pravce, a napose za impresionizam, a slike su predstavljene slijedom geografskih točaka što vode kroz normandijski krajolik, od srca kontinentalnog dijela, rijekom Seinom do obale Normandije. Kroz nepoznata djela Courbeta, Corotoa, Renoira, Daubignyja, Moneta, Boudina, Dufyja, Bonnarda kao i mnogih drugih, manje poznatih ili nepoznatih slikara, izložba ima važnu ulogu za poznavanje i razvoj impresionizma.
Djela sa izložbe posuđena su iz zbirke Slikati u Normandiji (Peindre en Normandie)stvorene 1992. godine na inicijativu na inicijativu Regionalnog vijeća Donje Normandije i privatnih partnera, uz potporu grada Caena i Regije Gornje Normandije. Ova zbirka izlagana je u Francuskoj i izvan nje. Nakon Austrije, SAD-a, Japana i drugih zemalja prikazana je u trima nacionalnim galerijama Estonije, Latvije i Bjelorusije Godine 2011. izložena je tijekom sastanka na vrhu G8 održanom u Deauvilleu, nakon čega je otišla u Nacionalni muzej Ukrajine u Kijevu, kao i u Lvov i Dnjepropetrovsk. Slijedile su skandinavske zemlje, zatim Zagreb, Ljubljana, Trst i Osijek.
O DJELIMA
Djelima zastupljenim na izložbi podastire se prikaz jedne malo poznate, ali važne epizode iz europske povijesti umjetnosti, kao što se pruža mogućnost uvida u manje poznata djela nekih od najčuvenijih umjetnika u povijesti slikarstva. Riječima direktora zbirke i kustosa izložbe Alaina Tapiea, slike u sklopu ove izložbe nisu one koje se viđaju u velikim salonima ili velikim galerijama ili kod velikih trgovaca umjetninama, već se radi o slikama koje su slikari slikali za sebe, za zaljubljenike u umjetnost i za druge slikare.
Iz teksta u katalogu izložbe:
Skica malog formata ili pochade nije, u vremenu koje joj je trebalo da se vrati u ukus široke publike, uživala mjesto kakvo zaslužuje. Salon, koji je, sjetimo se, bio neophodan svakom umjetniku u potrazi za priznanjem, nametao je format srednje veličine, povezan s potrebom da ga se vidi među stotinama drugih, premda veliki format povijesnih slika više nije bio popularan među štafelajnim slikarima. Impresionistički se slikari nisu bojali koristiti hitre tehnike skice na većim djelima, riskirajući time nakupljanje neprodanih djela na vlastiti trošak. Drugi su pak radovi pokazivali savršenu složenost poteza kistom, vrijednosti boje i svjetla, otvarajući prostor i ne gubeći se u detaljima. Takva su djela često bila skromne veličine jer nisu bila namijenjena pokazivanju u komercijalne svrhe, već ilustriranju umjetničkog dijaloga između dva slikara, ili između slikara i kritičara ili skupljača. Skica i pochade naglašavali su stvaranje djela na štetu predstavljene stvarnosti, tjerali su slikare da rade na platnu alla prima, bez posredništva pripremnog rada. Oni će postati omiljen prostor za opservacije prirode, vremenskih prilika i geologije, izvan bilo kakvog poštovanja za gramatiku slikarstva. (…)
Genij Normandije – koristeći taj izraz u smislu u kojem ga je koristio Littré, prirodna sklonost nečemu – poticao je među slikarima koji su tamo živjeli ili posjećivali taj kraj potrebu da nadmaše slikovitost, oslanjajući se najviše na unutarnju realnost subjekta. Slikali su boje Vremena; tako se otvorilo polje predstavljanju vremena koje nije samo sada i ovdje, već Vrijeme kakvo se vidi pod određenim svjetlom, istovremeno prepoznatljivo i nespoznatljivo, univerzalno i mistično, biblijski trenutak. U sastojcima koji tvore identitet Normandije nema želje da se "pripada nekom društvu", nema grupnog identiteta, postoje samo krikovi iz srca.
(…) Isabey, Huet, Corot, Courbet, Boudin, Jongkind, Monet bili su neki od umjetnika koji su pojurili slijediti put što su ga nešto ranije otvorili engleski akvarelisti. Normandija je pogodovala njihovu izrazu. Usprotivili su se kanonskoj ljepoti, potvrđujući nove pozive slikanja, atmosfere i karakterizacije, zrcalo vlastitosti, no zauvijek razrijeđeno i skriveno.
(Alaine Tapié)
