Pozivamo Vas na press konferenciju povodom otvorenja izložbe i predstavljanje publikacije u srijedu, 26. veljače 2014. u 12 sati, Europska avenija 9
te
Četvrtak 27. veljače u 19.00 na otvorenje izložbe Oto Švajcer – riječi i slike i predstavljanje publikacije Oto Švajcer – bezvremeni opus Intelektualna ostavština Ota Švajcera u Galeriji likovnih umjetnosti, Osijek autorice Valentine Radoš, kustosice GLUO
Knjigu predstaviti će:
dr. sc. Melina Lučić, arhivska savjetnica, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, recenzentica knjige
dr. sc. Dražen Kušen, viši arhivist, Državni arhiv u Osijeku, stručni savjetnik
Vlastimir Kusik, muzejski savjetnik, GLUO
Valentina Radoš, kustosica GLUO
O Otu Švajceru (Osijek 1907. – Zagreb 2003.):
U godini kad slavimo veliku i važnu obljetnicu Galerije likovnih umjetnosti, Osijek - šest desetljeća od osnutka i pedeset godina na sadašnjoj adresi Europska avenija 9 – u ljetopisu postojanja naše ustanove jedno ime se nameće kao nezaobilazno – Oto Švajcer. Likovni kritičar, esejist, istraživač i autor desetak monografskih naslova posvećeni fundusu Galerije, neizostavna je osoba kad govorimo o povijest umjetnosti Osijeka, Slavonije ali i šire. Kroz cijeloživotni povijesno-umjetnički rad, koji seže kroz više od sedam desetljeća i više od pet stotina bibliografskih jedinica, Oto Švajcer se posebno posvetio Galeriji i njezinom fundusu.
O izložbi i publikaciji:
Ova izložba predstavlja Ota Švajcera kao umjetnika iza pisane riječi. Cijeli život izuzetno nesklon pokazivanju ili valorizaciji vlastita likovnog stvaralaštva, ova izložba nudi po prvi put pogled u jednu likovnu intimu.
Radovi izabrani za ovu izložbu mogu se podijeliti u dvije skupine: prva su likovne bilješke i skice/crtice iz svakodnevnog života i onog što ga je u danom trenutku zaintrigiralo – portreti obitelji, figure, pejzaži, skice kopirane po starim majstorima, razne kompozicije; a druga je skupina radova nastalih 1945. i -46. godine za vrijeme Švajcerovog boravka u radnom logoru u Valpovu. Većina radova su iz vlasništva Švajcerove kćerke, Lidije Švajcer-Gerenčević.
Publikacija koja se predstavlja je svojevrsni „vodič“ kroz arhivsku ostavštinu Ota Švajcera i popis je izvornih dokumenata jedne cijelo-životne karijere autora s više od pet stotina bibliografskih jedinica. Nakon smrti Ota Švajcera ostavština darovana je na trajno čuvanje Galeriji likovnih umjetnosti u 2005. godini od strane kćerke Ota Švajcera, gospođe Lidije Švajcer Gerenčević i njezina supruga Dragutina Gerenčevića. Cijela ostavština, kakva se danas čuva kao dokumentarna zbirka u Galeriji, sastoji se od 153 mapa materijala s više tisuća stranica teksta. Sadržaje mapa je sam stvaratelj, Oto Švajcer, sakupljao i slagao za svoga života u obliku arhive vlastitih istraživanja i pisanja iz polja povijesti umjetnosti, ali i drugih izvora koji su mu služili kao inspiracija i izvori u pisanju, te nam pružaju jedinstven pogled na osobu iza napisanih riječi. Najstariji dokumenti su datirani prije drugog svjetskog rata i vremenski se mape nadopunjuju sve do neposredno prije smrti Švajcera.
Iz izložbenog kataloga:
„…Švajcerovi crteži predstavljeni na ovoj izložbi, svojevrsni autorovi dnevnički zapisi, rijetko su viđeni. Osim izložbe koja je priređena u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti 1999. godine, Švajcerov je likovni rad slabo poznat i valoriziran. Ta je činjenica više vezana za njegov osobni stav i dobro poznatu samozatajnost, nego objektivna manjkavost u njegovom umjetničkom izrazu. Poznat za života po nevoljkosti i nesklonost pokazivanju svojih likovnih radova, smatrajući sebe i vlastiti talent nedovoljnim za usporedbu s „pravim“ umjetnicima, svoje radove gledao je više kao eksperiment ne bi li na taj način dokučio esenciju i genezu umjetničkog stvaralaštva. Na ovoj izložbi, malenoj po obujmu ali velikoj po značenju, imamo dakle priliku poviriti upravo u nepoznati osobni prostor Ota Švajcera samog, filtriran i zrcalan kroz njegove radove.“
Valentina Radoš
„Povijest našega grada može se pohvaliti jednim od začetnika njegove kulturne povijesti, no – iznenađujuće je – njegovo je ime, ipak, većini njegovih sugrađana gotovo nepoznato. Taj zbunjujući podatak ponešto i o nama, no govori daleko više o rijetkoj skromnosti ovog povjesničara duha i kulture našega grada kojemu je upravo kultura bitno obilježje.
Njegovo je ime Oto Švajcer.“
Bogdan Mesinger
Izložba je realizirana u suradnji sa Njemačkom zajednicom - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek
Iz publikacije Oto Švajcer – bezvremeni opus
Intelektualna ostavština Ota Švajcera u Galeriji likovnih umjetnosti, Osijek:
„Rezultat višegodišnjega rada na pregledavanju i obradi ovih materijala, proučavanju i djelomičnom rekonstruiranju prvotnog reda, sređivanju, popisivanju i označavanju sadržaja toga gradiva, ima dalekosežan učinak na daljnje istraživanje intelektualne ostavštine Ota Švajcera. Povrh toga, minucioznim i strpljivim radom kustosice Valentine Radoš, uz podršku ravnateljica i ravnatelja posljednjih godina te kolegica i kolega u Galeriji, ona je uz stručno arhivističko vodstvo i kvalitetnu recenziju toga rada, napisala i oblikovala rijedak primjer obavijesnog pomagala za korištenje te baštine. To je obavijesno pomagalo više od vodiča, više od sumarnog inventara, više i od analitičkog inventara. Zahvaljujući izrađenim i u knjizi objavljenim kazalima koji sadržaj gradiva indeksiraju po različitim ključnim riječima, ova je publikacija postala „čarobni ključ“ za otključavanje sadržaja te baštine i njezino lagano daljnje pretraživanje i korištenje. Time Švajcerov materijalni ostanak u prostoru i vremenu - njegov trag - nije izbrisan, nego je darom njegove obitelji i zauzetošću djelatnika ove ustanove, ostao očuvan, brižno zaštićen, stručno obrađen i stavljen na raspolaganje svima zainteresiranima.“
Iz predgovora dr. sc. Dražena Kušena, viši arhivist u Državnom arhiv u Osijeku - Stručni suradnik na projektu
„Ova velikodušna donacija je našla svoj novi dom u Galeriji prvenstveno poštujući vezu između jednog čovjeka i fundusa institucije kojem je veći dio života posvetio. Kroz više od pet stotina bibliografskih jedinica i više od sedam desetljeća rada Oto Švajcer obrađivao je hrvatsku povijesti umjetnosti te vrlo često doticao i istraživao područja, imena i činjenice koje su do tada bile nepoznate ili zaboravljene. Ovaj vodič je komplementaran dokument tom impresivnom i poznatom opusu, dajući pri tome rijedak i intiman pogled u jedno stvaralaštvo pisane riječi jednako kreativno kao i umjetnost koju zrcali. Mogućnost praćenja Švajcerova rada koju ostavština pruža, od njegovih stručnih i drugih izvora i bilježaka, ideja i koncepata, preko rukopisa s raznim dopunama i izmjenama do tiskanog teksta, upućuje na kompleksnost misaonih poveznica između velikog broja naizgled odvojenih tema. Čin, na prvi pogled jednostavan i jasan, kao što je odlaganje dokumenata pod određeni naslov je zapravo stvaranje novih cjelina, odvojene i samostalne i nešto drugo i više od „tek“ još jednog popisa bibliografskih točaka. Cilj i namjera čuvanja Švajcerove ostavštine u Galeriji je dakle, u tako postavljenim uvjetima, dvojaka. Namjera nam je očuvanje cjelovitost intelektualne baštine Ota Švajcera, a cilj je pružati drugim istraživačima uvid u jedno nepresušno vrelo informacija, što ova ostavština neosporno predstavlja. Budući će istraživači za citiranje Ota Švajcera imati mogućnosti posegnuti za samim izvorima njegovih objavljenih tekstova, u svim inačicama i verzijama rukopisa, i na taj način ovu ostavštinu održati živom. Jer zaista, na to nas obavezuje naslijeđe koje je Oto Švajcer ostavio, čovjek koji je za svoga života velikodušno i s radošću dijelio sva svoja saznanja. Sad je na nama da to djelo nastavimo u duhu Ota Švajcera.“
Iz uvoda autorice Valentine Radoš, kustosica i voditeljica zbirke Ostavština Ota Švajcera u Galeriji likovnih umjetnosti, Osijek
Za informacije:
Valentina Radoš, kustos
031 – 251 284
091 – 522 14 16
