Pogledi 20 stoljeće - Galerija likovnih umjetnosti Osijek

Pozivamo Vas na press konferenciju Povodom otvorenja izložbe i predstavljanje godišnjeg programa GLUO u srijedu, 22. siječnja 2014. u 11 sati Europska avenija 9

i

otvorenje izložbe pogledi 20. stoljeće

Iz fundusu Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku slikarstvo I kiparstvo I grafika I crtež u četvrtak, 23. siječnja 2014. u 19 sati Europska avenija 9

Autori izložbe
mr.sc. Daniel Zec, viši kustos
Valentina Radoš, kustos
Vlastimir Kusik, muzejski savjetnik

Autori izloženih djela

Antun Babić, Ljubo Babić, Biserka Baretić, Vladimir Becić, Vlaho Bukovac, Menci Clement Crnčić, Bela Csikos Sessia, Mario Čaušić, Stojan Ćelić, Virgil Meneghello Dinčić, Vladimir Filakovac, Robert Frangeš Mihanović, Vilko Gecan, Stjepan Gračan, Oton Iveković, Dean Jokanović Toumin, Hinko Juhn, Nives Kavurić Kurtović, Ivo Kerdić, Albert Kinert, Julije Knifer, Slavko Kopač, Edo Kovačević, Ferdo Kovačević, Miroslav Kraljević, Tomislav Krizman, Ante Kuduz, Ferdinand Kulmer, Josip Leović, Damir Mataušić, Ines Matijević, Tihomir Matijević, Mato Celestin Medović, Dragan Melkus, Ivan Meštrović, Jerolim Miše, Antun Motika, Omer Mujadžić, Edo Murtić, Oskar Nemon, Oton Postružnik, Ivan Picelj, Zlatko Prica, Mirko Rački, Vanja Radauš, Kosta Angeli Radovani, Ivan Rein, Branko Ružić, Rudolf Sablić, Ivan Sabolić, Petar Smajić, Miljenko Stančić, Đuro Seder, Stipe Sikirica, Domagoj Sušac, Ivo Šebalj, Frano Šimunović, Slavko Šohaj, Zlatko Šulentić, Sonja Tajčević-Kovačić, Ivan Tišov, Kornelije Tomljenović, Marijan Trepše, Nikola Trick, Rudolf Valdec, Milivoj Uzelac, Josip Vaništa, Vladimir Varlaj, Emanuel Vidović, Davor Vrankić, Šime Vula

O izložbi
Početkom 2014. godine obilježavamo 60 godina osnutka Galerije likovnih umjetnosti, Osijek i 50 godina otkako se nalazimo u današnjoj zgradi. U vrijeme promjena i novih izazova, ovogodišnji program Galerije započinje hrabrom odlukom o novom početku: izvaditi iz depoa najvrjednije i najznačajnije umjetnine i ponovno prezentirati ono što jesmo i što imamo – tematskom studijskom izložbom Likovna baština obitelji Pejačević prezentiramo se u Zagrebu, s naglaskom na umjetnine XVIII. i XIX. stoljeća, a izložbom Pogledi – dvadeseto stoljeće u fundusu GLUO, na svojoj kućnoj adresi u Europskoj aveniji 9, otvaramo prostor slikama, grafikama, crtežima, skulpturama raznih autora, koje smo svih ovih godina prikupljali, čuvali, istraživali i potvrdili kao dio kulturne baštine. Izložba predlaže pogled na prethodno stoljeće i istovremeno otvara vrata prema novom. Skupna je izložba i rezultat suradnje triju kustosa jer je zajednička odluka ponovno sve staviti na stol, dopustiti novi pogled, s novim poveznicama. Povijest umjetnosti i povijest naših umjetnina mogu, i moraju, stvarati uvijek nove priče, kontinuirano se reinterpretirajući, preispitujući kontekste u kojima se nalaze. Ključna je uloga pogleda na njih – pogled autora izložbe, Pogled autora teksta, pogled koji će i sami posjetitelji otkriti u postavu izložbe.

Pogledi na prošlost, ali i pogledi prema budućnosti. Izložba Pogledi – dvadeseto stoljeće u fundusu GLUO ozbiljan je izazov toga razdoblja sada, na početku XXI. stoljeća, u namjeri da se postave prvi temelji Muzeja likovnih umjetnost za najveći cilj, a to je stalni postav.
(Leonilda Conti, ravnateljica)

Izložba kojom otvaramo galeriju sa obnovljenim pročeljem i novim, iako trenutno još neslužbenim nazivom, Muzej likovnih umjetnosti, predstavlja djela od kapitalne važnosti, značenja i vrijednosti za hrvatsku kulturu i sredinu u kojoj se nalaze, u vremenu od početka do kraja 20. stoljeća, i dalje do danas.
To je vrijeme od prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, prve polovice stoljeća kada se utemeljuje hrvatsko moderno slikarstvo i drugu polovicu, kada se oblikuje hrvatska suvremena umjetnost. Izložba predstavlja sedamdeset i jednog autora sa sto i osamdeset i šest djela prve kategorije, dakle nacionalne i međunarodne vrijednosti, u likovnim disciplinama slikarstva, kiparstva, crteža i grafike.
Nastojanje da se opća i globalna slika europske povijesti umjetnosti i kulture projicira na posebnu i pojedinačnu umjetničku i kulturnu sredinu, u ovom slučaju onu hrvatsku, ostvarili smo ne samo ovim impresivnim brojem autora i djela koja smo izabrali i izdvojili, već i konceptom kome je važan pregled ali još i važniji je pogled, ili, preciznije pogledi jer izložbu potpisuje autorski tim. Izložba se nastoji odmaknuti od podjela na sustave koji muzejsku građu gledaju samo kao muzejske predmete pa makar oni bili sa umjetničkim svojstvima i vrijednostima. Prednost smo dali pogledima na neupitnost umjetničke vrijednosti muzejske građe koju imamo, čuvamo i stručno obrađujemo ali i predstavljamo na izložbama.
Pogledi na umjetničku građu kao traga umjetničke prakse kojom je oblikovana hrvatska umjetnost i kultura dvadesetog stoljeća mogu biti različiti ali ne i takovi da dovode u pitanje umjetničku i kulturnu vrijednost koju gledaju. Ova izložba ne samo da ne dovodi u pitanje te vrijednosti nego ih nastoji i osnažiti, naši pogledi daju toj građi i tim vrijednostima novu i drugačiju dimenziju, traže i nalaze poveznice koje su više od kronološkog slijeda i okvira, stilsko tematskih formacija, podjele na umjetničke discipline, tehnike i materijale. Pogledi provjeravaju postojeće sustave razumijevanja i tumačenja ali predlažu i oblikuju nove sukladno načelima suvremene muzeološke prakse i teorije.
Dinamičnost te prakse i teorije nastojali smo ugraditi i u ovu izložbu znajući vrlo dobro kako se potencijal muzejske građe koji motrimo može nositi sa ovim nastojanjima.
Pogledi su to na umjetničko, umjetničku sliku i skulpturu, putovanje je to u samo biće umjetničkog. Djela koja smo izabrali i postavili na izložbu na tragu naših pogleda, naš je muzej u našem gradu i njegovom regionalnom okruženju, desetljećima skupljao, čuvao, stručno obrađivao i predstavljao.
Ova izložba želi pružiti priliku tom procesu, dinamizirati kreativnost mašte, stjecanje iskustva i proširiti znanja. Pogledi su to na umjetničko, umjetničku sliku i skulpturu, putovanje je to u samo biće umjetničkog.
Na to su putovanje pozvani svi, posjetitelji izložbe i motritelji umjetnosti. Putovanje je to kroz svijet 1.311 umjetničkih predmeta na koje su tri povjesničara umjetnosti bacila mrežu, izvadila je i u mreži izabrala 186 djela. Posložili su ih mimo, iako ne i nasuprot, načela vrste, tehnike, materijala i stila, i postavili na zidove, zidove koji nisu ladice, granice i prepreke, već površine koje spajaju jedno nevidljivo s nečim drugim, također nevidljivim, da bi postalo vidljivo.
Izložba postavom, izgledom i riječju želi dati ključ, ključ razumijevanja umjetničkog svijeta i potom stvarnog.
I nazivom, jer u nazivu je sadržaj.
A sadržaj je pogled i pogledi, stoljeće je prošlo, ono dvadeseto, dalje do danas.
Djela su umjetnička, ona iz fundusa muzeja.

Sastavni dio izložbe je i soba Julija Knifera, rođenog Osječanina, sa slikama koje nisu naše, ali koje bi voljeli da su naše, ne naravno ove izložene i posuđene, ali onakve njima bliskih. Postavom diskretno obilježavamo datume kojima su brojevi poveznica, rođenje 1924., smrti 2004., ali naravno, prava je poveznica poštovanje prema slikaru i njegovom slikarstvu.