Doživjeti Zagreb 1930-tih

Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku i Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu pozivaju  Vas na otvorenje izložbe đuro Janekovića Doživjeti Zagreb 1930-tih - Fotografije u četvrtak, 12. svibnja 2011. u 19 sati Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, Europska avenija 9

O izložbi

Izložba je međugalerijska i međugradska razmjena Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, odnosno Osijeka i Zagreba. Osječka Galerija preuzima izložbu fotografija đure Janekovića a Muzej za umjetnost i obrt od osječke Galerije retrospektivu Marina Topića koja je prije dvije godine predstavljena u Galeriji. Također je važno napomenuti da je đuro Janeković jedan od važnih sudionika fotografskog segmenta izložbe Art déco koja se trenutno može pogledati u MUO i čiji će se katalog prodavati u GLUO za vrijeme trajanja osječke izložbe fotografija.

Izložba fotografija đure đuke Janekovića održana je u Muzeju za umjetnost i obrt 2008. godine. đuro đuka Janeković imao je bliske veze sa Osijekom kao osnivač Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Kao bliski suradnik poznatog fotografa Toše Dapca u razdoblju ranih 30-ih godina 20. stoljeća jedan je od prvih članova obnovljenog zagrebačkog Fotokluba. Potaknuta izložbom “Franjo Mosinger”, njegova udovica gospođa Zorica Janeković iz Osijeka poklonila je 2003. MUO cjelokupnu njegovu fotografsku ostavštinu. Dvije godine kasnije 2005. autorov sin đuro Janeković poklanja još 500 pozitiva i negativa. Donacija je primarno invertarizirana i sadrži preko 1600 negativa i maniji broj pozitiva. Obrada donirane građe pokazala je kako se radi o značajnom doprinosu zbirci starije fotografije MUO a ujedno je otkrila Janekovića kao jednog od rodonačelnika angažirane socijalne umjetnosti, pionira fotoreportaže i foto - reklame u Hrvatskoj.

Paralelno s primijenjenom novinskom i reklamnom fotografijom, prepoznatljivog osobnog rukopisa Janeković je istraživao medij i pratio suvremene mu stilske mijene i tokove. U njegovu opusu istaknuto mjesto zauzimaju radovi nastali u ozračju Nove objektivnosti (Neue Sachlikeit) što je rijedak slučaj u hrvatskoj fotografiji. Prezentacija ovog djela u užem izboru iz donacije s otprilike 150 izložaka, odnosno kataloških jedinica korigirala bi opću sliku razvoja umjetničke fotografije u Hrvatskoj i predstavljala bi značajnu poveznicu s europskim umjetničkim trendovima tog razdoblja.

Izložba obuhvaća 150 fotografija, film o autoru te bogati katalog sa popisom svih fotografija.

O autoru
1912.
Rođen 14. 10. u Zagrebu kao najstarije od
troje djece dr. Gjure Janekovića i Ivke, rođ.
Međuš.

1933.
Zapošljava se kao stalni reporter kod “Jugoslavenske štampe” d.d. u Zagrebu gdje ostaje do 1935. Autor je brojnih fotoreportaža u časopisu Kulisa.
Učlanjuje se u Fotoklub Zagreb u čijoj organizaciji sljedećih nekoliko godina izlaže na skupnim izložbama u Amsterdamu, Beču,Buenos Airesu, Debrecinu, Londonu, Oslu,Pragu, Sofiji, Stockholmu, Varšavi i Zagrebu,
te je više puta nagrađivan za svoje radove.
1934.
S Tošom Dabcem vodi fotoreporterski studiona Svačićevom trgu 5. pod zajedničkim žigom Dabac & Janeković surađuju s raznim domaćim i stranim foto-agencijama.

1938.
Diplomira i stječe naslov inženjera poljoprivrede. Do 1943. godine vrši pomoćni nastavni rad i vježbe sa studentima, te laboratorijska i
terenska istraživanja po potrebi Zavoda. Iako formalno namješten u Laboratoriju za hranidbu bilja, najveći dio vremena radi u znanstvenom zavodu na području pedologije.
Izlaže na VI. Međunarodnoj izložbi umjetničke fotografije u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Janekovićeve fotografije uvrštene su u kolekciju od 100 djela 22 hrvatska fotografa koju je u Fotoklubu Zagreb sačinio August Frajtić.
Ova izložba predstavljena je u Nizozemskoj, švedskoj i Engleskoj (Royal Photographic Society).
Dobiva IV. nagradu Camera Crafta za mjesec studeni.

1939.
Izlaže na VII. međunarodnoj izložbi umjetničke fotografije u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, na Međunarodnoj fotografskoj izložbi i Saveznoj izložbi Saveza njemačkih fotoamatera
u Münchenu (Internationale Fotografische
Ausstellung (IFA) und Bundesausstelung
des Reichsbundes Deutscher Amateur- Fotografen(RDAF), München) te na Trećem godišnjem salonu Fotokluba Argentina u Buenos Airesu (Tricer Salon Annual der Foto Club Argentina, “Amigos del Arte”, Tucumán, Buenos Aires).
Klupska kolekcija Fotokluba Zagreb izložena je u SAD, Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj i Argentini.
Za potrebe članka Zagrebačka film-lak
metoda uzimanja otisaka pedoloških profila usuradnji s profesorom Mihovilom Gračaninom vrši istraživanja i sustavno snima uzorke (Polj. naučna smotra 1940. br. 3. Ista radnja publicirana je na engleskom jeziku pod istim naslovom u Bodenkundliche Erscheinungen Bd. VII. 1940. N°1/2.)
Izlaže na VIII. međunarodnoj izložbi umjetničke fotografije u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, na Nacionalnoj izložbi umjetničke fotografije Hrvatskog fotoamaterskog saveza, Osijek, Sušak, Daruvar; na Négy Nemzet Kiállítása, Debrecin.

1961.
Vraća se u Zagreb. Postaje profesor pedologije na novootvorenoj Visokoj poljoprivrednoj školi u Osijeku, koja je osnovana u okviru Sveučilišta u Zagrebu, a kasnije prerasta u Poljoprivredni fakultet Josipa Jurja Strossmayera.

1976.
Odlazi u mirovinu.

1989.
2. svibnja umire u Osijeku.

O djelu
„Opus đure Janekovića najznačajnije je otkriće poslije izložbe Fotografija u Hrvatskoj 1848 – 1950 i nadopunjava  stilsku panoramu tridesetih. Već se dugo osjeća potreba redefiniranja uloge fotožurnalizma u hrvatskoj umjetnosti i u medijima, fotožurnalizma kao dokumentarnog svjedočanstva s mogućom tendencijom. Pitanje preispitivanja fotožurnalizma, pristupa i prakse, namjene i sadržaja, snage i brzine propagacije, uloge u javnosti - postaje akutno posljednjih godina: od 11. rujna 2001. do tsunamija, do Iraka i Gaze, do crnih kronika, promijenili su se standardi fotografskog dokumenta i njegove tehnologije, uloge profesionalaca i amatera. Promijenila se sama bit fotožurnalizma i objektivne stvarnosti: ono što je nekad bila domena «elita» danas je potencijalno autorstvo slučajnog prolaznika. Svi «proizvode» slike, i netko će se naći na pravom mjestu, u pravom trenutku. Svaki potencijalni «događaj» već je u nečijem okularu.  Fotožurnalizam u najširem smislu postaje «najveća svjetska sila»!
(Marija Tonković, autor izložbe u predgovoru kataloga)

Press-fotografije:

1. CVJEčARI, oko 1934.

2. ISPRED ZGRADE BURZE, oko 1934.

3. U SVJETLU VELEGRADA – MARIćEV PROLAZ, oko 1933.

4. KUćA S NAJVIšE CIMERA U GRADU, oko 1934.

5. VOŽNJA DRVA, oko 1933.