Page 132 - Glasnik slavonskih muzeja br. 7 - 2019. g.
P. 132

Glasnik  slavonskih  muzeja                                                   Broj 7 (62), god. XXX./2019.




           Etnofrizure  mogu  se  preobraziti  u  forme  vege-   skulpturu u gipsu, bronci i kamenu te devet crte-
           tacije, u neobične heraldičke likove ili, pak, u ne-  ža, posuđenih iz fundusa kulturnih ustanova i pri-
           što posve neodređeno. Te zamjene identiteta plo-      vatnih zbirki Zagreba, Varaždina, Osijeka i Vinko-
           donosne su. Potiru misaone i doživljajne navike,      vaca.  Uz  izložbu  je  bio  prikazan  film  Bogdana
           donose neočekivane uvide, obnavljaju pohaba-          Žižića  „Vanja  Radauš  –  kipar”.  Vanja  Radauš
           ne oblike.  Preslažu već viđeno u nove poretke”, „    (Vinkovci,  1906.  –  Zagreb,  1975.)  kiparstvo  je
           objašnjava Jagor Bučan. Jagor Bučan rođen je          diplomirao 1930. godine na zagrebačkoj Likov-
           1968. godine u Zagrebu. Maturirao je 1987. godi-      noj akademiji kod Ivana Meštrovića, a socijalna
           ne na Školi primijenjene umjetnost i dizajna, na      osjetljivost  i  strastveni  angažman  približavaju
           Odsjeku za obradu metala. Diplomirao je 1992.         ga grupi Zemlja (1932.) i kasnije partizanskoj bor-
           godine  na  Akademiji  likovnih  umjetnosti  u  Za-   bi koja u njemu potiče erupciju radova s temama
           grebu, na Slikarskom odsjeku u klasi prof. Josipa     stradanja, smrti i heroike. Od 1945. do 1969. go-
           Vasilija Jordana. Član je HDLU-a. Asisent je na       dine profesor je na Akademiji likovnih umjetno-
           Akademiji  likovnih  umjetnosti  u  Zagrebu  (od      sti, od 1947. godine član je JAZU-a, a od 1950.
           1996. do 1999. godine na kolegiju Teorija pro-        godine kao majstor kipar vodi svoju majstorsku
           stora, a od 1999. godine na Odsjeku za restau-        radionicu.
           riranje  i  konzerviranje  umjetnina  kao  nastavnik
           slikanja). Od 1999. do 2003. godine u zvanju pre-         Izložbene aktivnosti 2012. godine
           davača vodio je kolegij Teorija prostora na Aka-
           demiji likovnih umjetnosti u Širokom brijegu. Au-     Izložba Rudolfa Labaša povodom Dana grada. U
                                                                 likovnom salonu „Vladimir Becić” postavljena je
           tor je monografije „Albert Kinert” (Art studio Azi-
           nović, ALU Zagreb, 2002.).                            izložba  radova  na  papiru  Rudija  Labaša  (Stari
                                                                 Golubovec 1941.), dugogodišnjeg profesora na
                                                                 zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Plod
           Izložba Ratko Petrić – Hommage. U Likovnom
                                                                 je suradnje Gradskog muzeja u Karlovcu i Gale-
           salonu „Vladimir Becić” postavljena je kiparska
           izložba na kojoj je publika vidjela tridesetak skul-  rije umjetnina grada Slavonskog Broda. Prvi put
           ptura, skica za spomenike, grafika i plakata tog      taj  izniman  umjetnik,  koji  plijeni  svojom  crta-
           poznatog kipara. Ratko Petrić rođen je 1941. go-      čkom virtuoznošću, predstavio se ciklusom od 29
           dine u Zadru. Od 1962. do 1966. godine poha-          akrilika na velikom formatu. Labašev nadrealni
           đao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu,       svijet  neobičnih  protagonista  već  je  godinama
           profesori su mu bili Grga Antunac, Vjekoslav Ru-      zaštitni znak toga autora. Zastupljen je jednim ra-
           kljač,  Ivan  Sabolić.  Diplomirao  je  u  klasi  prof.   dom u stalnom postavu Galerije Ružić.
           Vanje Radauša. Od 1966. do 1969. godine bio je
           sudionik majstorske radionice Vanje Radauša. Je-      Prostorne  skladbe  –  izložba  metalnih  zvona  /
           dan je od utemeljitelja Salona mladih (1968.) i       skulptura  Petra  Barišića.  Jedanaest  aluminijskih
           četiri naredne godine predsjednik je Savjeta sa-      diskova poliranih do visokog sjaja postavljeni su
           lona. Sudjeluje u stvaranju tzv. Ateljea Biafra iz    na zidnu plohu izložbenog prostora gdje se okre-
           kojega nastaje grupa Biafra, zacijelo jedna od naj-   ću oko svoje osi u skladnom nizu određenom visi-
           značajnijih umjetničkih grupa u Hrvatskoj druge       nama, jer mjere, naime, precizira prostor u koje-
           polovice 20. stoljeća, koja je djelovala od 1970.     mu se kontekstualiziraju u instalaciju „Prostorne
           do 1978. godine. Grupa je promicala novi pristup      skladbe”. Međutim, tih jedanaest aluminijskih di-
           figuraciji u novim likovnim sredstvima te nagla-      skova bili   su i elementi intrigantnog djela „Glu-
           šeni humanistički angažman s kritičkom oštricom       ho zvono” koji je Petar Barišić (1951.), koncipirao
           prema društvu.                                        za prostor Galerije „Božidar Jakac” u Kostanjevici
                                                                 na Krki (Slovenija) gdje je bilo postavljeno 2009.
                                                                 godine. Profesor na zagrebačkoj Akademiji liko-
           Izložba Portreti Vanje Radauša. Autor je izložbe
           viši kustos Galerije Antuna Augustinčića, Davo-       vnih umjetnosti zastupljen je u stalnom postavu
                                                                 Galerije Ružići to je njegova prva samostalna izlo-
           rin Vujčić, koji je odabrao 30 portreta nastalih
           od 1930-ih do 1970-ih godina: dvadeset i jednu        žba u Brodu.

                                                           - 132 -
   127   128   129   130   131   132   133   134   135   136   137