Tražilica

Zavičajni muzej Stjepan Gruber Županja -„Tržnica - trbuh grada“

Trznica trbuh grada

Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell'Istria

Trg Istarskog razvoda 1, 52000 Pazin

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Muzejski trg 1, 51000 Rijeka

OPIS

Izložba naslovljena „Tržnica - trbuh grada“ nastala je kao rezultat višegodišnje suradnje kustosice mr. sc. Tanje Kocković Zaborski iz Etnografskog muzeja Istre/Museo Etnografico dell'Istria i više kustosice mr. sc. Ivane Šarić Žic iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Izložba je nastala u sklopu manifestacije „Pazi što jedeš“ koja za cilj ima promociju tradicijske i ekološke prehrane a koju Etnografski muzej Istre/ Museo Etnografico dell'Istria provodi već šestu godinu. Muzeji tako pridonose nastojanjima različitih udruga, ustanova i pojedinaca iz različitih društvenih sektora da ljudi u zajednici budu što zdraviji, fizički i mentalno.

Odlazak na tržnicu, placu, ma(e)rkat, pijacu dio je naše svakodnevice. Gradske tržnice svjedoci su ekonomskog i društvenog razvoja grada, pokazatelji prilika u kojima žive njegovi stanovnici. Upravo se na ovom mjestu uspostavlja veza između ljudi i hrane putem neposrednog odnosa s proizvođačima namirnica. To je mjesto druženja, izmjene znanja i vještina, razmjene recepata, komunikacije građana sa susjedima i lokalnom sredinom. Iako nam se ponekad čini da ondje "samo" nabavljamo namirnice, zapravo na tržnicama otkrivamo identitet grada i njegovih stanovnika. U vremenu sve snažnije globalizacije, gradske tržnice predstavljaju svojevrsne muzeje na otvorenom, muzeje identiteta, mjesta prezentacije lokalne tradicije. Namirnice koje ondje kupujemo govore o vrlo važnom aspektu nematerijalne kulture - prehrani, stilske odlike arhitekure tržnog prostora svjedoče o kulturnim utjecajima dok jasno vidljiva multikulturalnost dokumentira migratorni karakter lokalnog stanovništva. To bogatstvo narječja i mentaliteta čini tržnice zanimljivim i inspirativnim mjestima susreta različitih kultura, mjestima gdje se nikoga ne isključuje niti favorizira. Značaj tržnice očituje se ne samo u ponudi proizvoda koji su dostupni kupcima, već predstavlja i mjesto koje čuva "duh" grada i njegovu nematerijalnu tradiciju.

Metodologija rada uključivala je uvid u dostupnu literaturu na temu tržnica u svijetu, posebice tržnica u Rijeci i Puli. Također, provedeno je detaljno istraživanje u Državnom arhivu u Rijeci i Državnom arhivu u Pazinu, kao i sveučilišnim knjižnicama u Puli i Rijeci. Istraživanje je uključilo teme vezano uz arhitekturu tržničkih zdanja koja su rezultat promišljenog urbanističkog planiranja, ali i novinske napise iz različitih povijesnih perioda koji su vrijedan dokumentarni materijal. Kao zanimljiv izvor pokazali su se i tržni redovi koji vrlo jasno svjedoče o mijenama na gradskim tržnicama. Osobito vrijedan doprinos istraživanoj temi su i provedena terenska istraživanja na tržnicama u Rijeci i Puli, kojima su prikupljena vrlo vrijedna insajderska svjedočanstva.

Izložba je, uz vlastita sredstva, realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Istarske županije, Grada Rijeke, te Tržnica d. o. o. Pula i Rijeka.

Uz 27 plakata dinamici izložbe svakako pridonosi, posebno za te potrebe, snimljeni video i audio prilozi čime je dočarana živopisna atmosfera tržnice, gužva i međusobna interakcija prodavača i kupaca. Osim toga posjetiteljima nudimo i olfaktivni podražaj, u mogućnosti su osjetiti poznate mirise mediteranskih biljaka koje možemo kupiti na tržnicama (ružmarin, lovor, lavanda) ali i specifičan miris svježe ribe kojim se dočarava i 'druga strana' podražaja naših osjetila. Predmetima iz čuvaonica ovih dvaju muzeja ili posudbom iz privatnih zbirki dočarana je prošlost (razglednice, košare), ne tako davna prošlost (specifične mrežice za kupovinu) ili sadašnjost (dizajnerske reinterpretacije torbi i kolica za kupovinu) odlazaka na tržnicu.

Tekst izložbe kao i popratni promotivni materijal je trojezičan (hrvatski, talijanski, engleski) što izložbu čini atraktivnom i za gostovanja van hrvatskog govornog područja. Od promotivnih materijala izložbu prate pozivnice, plakati, deplijani, mesh/flag, a u pripremi je i katalog čije se tiskanje očekuje u svibnju. Na društvenim mrežama zastupljeni smo putem facebook stranice (https://www.facebook.com/Tr%C5%Benica-trbuh-grada-438746926331670/). Za posjetitelje su u ponudi i suveniri koje mogu kupiti kao uspomenu na posjet ovoj izložbi. Za cjeloviti vizualni identitet izložbe zaslužna je diplomirana dizajnerica Kristina Ivančić.

Autorice su izložbu zamislile kao putujuću, s mogućnošću nadogradnje sadržaja o tržnicama gradova gdje izložba gostuje. Do trenutka podnošenja prijedloga za dodjelu godišnje nagrade HMD-a izložba je bila predstavljena u izložbenom prostoru Arheološkog muzeja Istre u Puli, Galerija C8, od 18. prosinca 2015. do 24. siječnja 2016. U tom ju je vremenskom periodu posjetilo 1211 posjetitelja. Potom je 16. ožujka 2016. otvorena u izložbenom prostoru Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka gdje će biti do početka srpnja. Nakon Rijeke izložba će biti predstavljena pazinskoj publici u Etnografskom muzeju Istre/Museo Etnografico dell'Istria. Također, dogovoreno je i gostovanje izložbe u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu u rujnu 2016. godine.

Izložba je vrlo dobro popraćena u lokalnim tiskanim medijima, a autorice su dale brojne izjave za nacionalne i lokalne radijske i televizijske emisije.

CILJ

Istražujući tržnice u Puli i Rijeci cilj autorica nije bio istaknuti samo specifične značajke tih dviju tržnica već ukazati na univerzalnu temu odnosa kupaca i prodavača, karakterističnog za sve tržnice. Kroz tu interakciju otvorene su brojne teme poput neformalnog oslovljavanja na tržnicama, (ne)svjesnog smjera kretanja kupaca prilikom kupnje namirnica, pitanja međusobnog povjerenja, mita o autentičnosti, trenda zdrave prehrane što rezultira pojavom eko tržnica i mnogih drugih koje su prikazane na izložbi. Dakle, željela se dati i povijesna perspektiva ali i problematski osvrt na današnji kontekst u kojemu gradske tržnice opstaju. Izložba je popraćena stručnim predavanjima, radionicama i projekcijama filmova na temu prehrane, pa tako izložba čini samo jedan dio kompleksno zamišljenog projekta. Široko zahvaćenim programom cilj je pokazati da muzeji nisu zatvorene, introvertirane institucije već otvoreni komunikatori koji, u suradnji sa zajednicom u kojoj djeluju, otvaraju i problematiziraju aktualne teme od interesa za zajednicu.

DOPRINOS MUZEJSKOJ STRUCI

Autorice Ivana Šarić Žic i Tanja Kocković Zaborski, etnologinje/kulturne antropologinje i kustosice, ovom su izložbom ostvarile izvrsnu profesionalnu suradnju između dvaju muzeja – Etnografskog muzeja Istre/Museo Etnografico dell'Istria i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Takva intenzivna suradnja rezultirala je time da sve popratne tekstove zajedno potpisuju obje autorice što je svakako pridonijelo integralnosti projekta. Ovakvim su izborom teme autorice još jednom pokazale da se etnolozi/kulturni antropolozi ne bave samo ruralnim temama i prostorima, što je danas još uvijek nažalost dominantno poimanje, već i urbanim temama poput ove. Ne prikazujući samo prošlost tržnica, izložba problematizira i aktualne teme poput fiskalizacije tržnica i utjecaja na sam opstanak tržnica kao i tema zdrave prehrane što je zanimljivo svim skupinama posjetitelja, od najmlađih pa do najstarijih.

Interaktivni dio izložbe uključuje Kutak za posjetitelje gdje im je omogućeno da zapišu vlastite stavove, emocije i sjećanja o tržnicama nekad i danas na ponuđene papire, te ih izvjese na za to predviđen panel. U tom se prostoru organiziraju i tematske dječje radionice čime se i najmlađa populacija uključuje u osvještavanje značaja pravilnih prehrambenih navika. Na taj je način muzejski prostor otvoren za komunikaciju sa zajednicom što smatramo izuzetno važnim u suvremenoj muzeologiji.