Tražilica

Osječka glazbena srijeda u MLU

ogs.5 2017-03-15 - ePOZIVNICA 1080p

IGOR PARO, biografija

IGOR-10-course-RLRođen 1963. u Ljubljani. Nakon što je 1986. diplomirao klasičnu gitaru na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Darka Petrinjaka, posvećuje se ranoj glazbi, svirajući renesansne i barokne lutnje. 1988. odlazi na studij rane glazbe u Basel (Švicarska), gdje je 1993. kao prvi lutnjist iz Hrvatske na uglednoj Scholi Cantorum Basiliensis studirao renesansnu i baroknu lutnju u klasi Eugena Domboisa i Hopkinsona Smitha.
Usavršavao se na majstorskim radionicama vodećih svjetskih lutnjista kao što su Jakob Lindberg, Nigel North, Robert Crawford Young, Anthony Rooley, Pat O'Brien, Yasunori Imamura.
Igor Paro je multiinstrumentalist čiji ogromni koncertni repertoar obuhvaća glazbu za čitav niz povijesnih trzalačkih glazbala od renesanse i baroka do klasike i romantizma 19. stoljeća: renesansne lutnje od 6 do 10 parova žica, vihuelu de mano, teorbu, baroknu gitaru, citern i baroknu mandolinu, kao i romantične gitare s 6 i 8 žica. Jedan je od rijetkih lutnjista u Hrvatskoj sa znanjem i iskustvom realizacije šifriranog basa (basso continuo).
Kao solist i kao član raznih sastava za ranu glazbu nastupao je u Hrvatskoj, na Večerima rane glazbe u Sv. Donatu u Zadru, na Osorskim glazbenim večerima, na Međunarodnoj slavističkoj školi u Dubrovniku, na Večerima Antuna Dobronića u Jelsi, na zagrebačkoj Sceni Amadeo, u Salonu Očić, u Atelijeru Meštrović u Zagrebu, na Pag Art Festivalu (PAF) u Pagu, na međunarodnim festivalima gitare The Sea & Guitars Festival u Vrsaru, Tirando u Poreču, Zagreb Guitar Festivalu, na Festivalu komorne glazbe u Vukovaru , u ciklusima koncerata u porečkoj Eufrazijani, na međunarodnim festivalima rane glazbe: na Dvigrad festivalu u Istri, na BAROMUS festivalu u Rovinju, na Hektorovićevom Tvrdalju u Starom Gradu, na koprivničkom Renesansnom Festivalu, te na Varaždinskim baroknim večerima, sudjelujući u brojnim modernim praizvedbama hrvatske i europske renesansne i ranobarokne glazbene baštine.
1997. u suradnji s Igorom Pomykalom organizator je i voditelj prve ljetne Međunarodne akademije za ranu glazbu u Starom Gradu na otoku Hvaru.
Osim u Hrvatskoj i u Švicarskoj nastupao je kao solist i kao član brojnih projekata za izvedbe baroknih opera u Njemačkoj, Italiji, Norveškoj, Češkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, te u Izraelu i u Japanu.
Kao zagovornik povijesno osviještenog pristupa izvođenju glazbe kontinuirano njeguje i neiscrpni repertoar umjetničke pjesme uz pratnju lutnje, vihuele ili gitare, od 15. do 21. stoljeća. Surađivao je s našim istaknutim pjevačima, Dunjom Vejzović, Maxom Emanuelom Cenčićem i Ivanom Lazar, s domaćim ansamblima Antiphonus i Camerata Garestin, te s pjesnicima i glumcima Tahirom Mujičićem, Enesom Kiševićem i Zoranom Kelavom. Surađivao je i sa samoborskim kazalištem lutaka Lutonjica Toporko svirajući renesansnu lutnju u predstavi o Leonardu da Vinciju, te s glumačkom scenom Poco Loco u nizu projekata za djecu pod zajedničkim nazivom ”Priča mi se priča...”.
Objavljuje zapažene stručne članke o lutnji, vihueli i gitari u strukovnom godišnjaku "Gitara". 2010. objavio je vlastite transkripcije prve ikad tiskane glazbe za gitaru, 6 gitarskih skladbi Alonsa Mudarre iz 1546. godine.
Pedagoškim radom bavi se još od svoje 16. godine. Od 2011. godine predaje klasičnu gitaru i komornu glazbu na Umjetničkoj školi "Franjo Lučić" u Velikoj Gorici. Održava majstorske radionice i predavanja o ranoj glazbi.
Član je HDGU.


ZORAN KELAVA, biografija

ZORAN-KELAVA glumacZoran Kelava, samostalni umjetnik, dramski glumac, pjesnik, satiričar, neumorni renesansni duh, Pantagruel i negromant hrvatskog glumišta, rođen 1970. igra po kazalištima diljem Hrvatske (HNK Varaždin, Histrioni, INK Pula, GK Sisak, GK Žar Ptica, GKL Rijeka, GKL Split, Licem u lice, Za bregom, Lutonjica Toporko, Prostor plus, UHLOD ).

Film Nikole Čurćina „ Olive girls“.

Serije: Ponos Ratkajevih, Zauvijek susjedi, Zakon ljubavi, Dobre namjere, Dolina sunca.

Festivali: Dubrovačke ljetne igre, Marulovi dani, Gaveline večeri, Krležini dani, Zlatni lav, Splitsko ljeto, Riječke ljetne noći, Osiječko kulturno ljeto, Špancir fest,Teatar fest, Glumci u Zagvozdu, SLUK, Naj Naj, Šibenski festival djeteta, ASSITEJ, Svjetski festival lutkarstva u Pragu, Međunarodni festival „Valise“ Lomza, Vukovarsko proljeće…

Posebno je zapažen njegov “POLITIČKO-EROTSKI KABARET” gdje izvodi vlastite satiričke pjesme na različitim dijalektima i sam svira klarinet.

U suradnji s hrvatskim lutnjistom Igorom Parom ostvario je niz zapaženih glazbeno-poetskih recitala:

NE OKREĆE SE TKO JE ZVIJEZDI UPRAVLJEN - Basne i prozni fragmenti Leonarda da Vincija, uz glazbu za renesansnu lutnju
SRCE PUNO JADA - poezija Saba Bobaljevića Glušca i glazba za renesansu lutnju iz njegovog vremena (druga polovica XVI stoljeća)
OD PRAVOG LJEPŠE - poezija hrvatskih renesansnih pjesnika uz hrvatsku renesansnu glazbu na lutnji
TRESAČ KOPLJA, BISTRI VITEZ TUŽNOG LICA I HARMONIJA SFERA - Multimedijalno predavanje na temu "Glazba u Shakespeareovim i Cervantesovim djelima", s poetsko-glazbenim performansom Shakespearovih soneta i fragmenata o glazbi, s elizabetinskom glazbom za lutnju te Cervantesovih tekstova uz španjolsku glazbu za baroknu gitaru.
MARKO MARULIĆ: PROTIV DANAŠNJEG DOBA - Poetsko-glazbeni recital, s Marulićevim stihovima i s glazbom za lutnju iz njegova vremena.

S Igorom Parom i sopranisticom Ivanom Lazar (Dvigrad Festival 2010., Tvrdalj, Stari Grad 2010., Varaždinske barokne večeri 2016.):
RECUERDE EL ALMA DORMIDA ("USTAJ, DUŠE USPAVANI") - koncert španjolske renesansne glazbe i poezije s glazbom Alonsa Mudarre za vihuelu.


MARKO MARULIĆ i ANA KATARINA ZRINSKI: PROTIV DANAŠNJEG DOBA
*
HRVATSKA RENESANSA I BAROK
U PJESNIŠTVU MARKA MARULIĆA I ANE KATARINE ZRINSKI S GLAZBOM NJIHOVOG VREMENA

Zoran Kelava, besjednik
Igor Paro, renesansna lutnja, teorba


MARKO MARULIĆ: PROTIV DANAŠNJEG DOBA
Poetsko-glazbeni igrokaz, s Marulićevim stihovima i s glazbom za lutnju iz njegova vremena

Zoran Kelava, alias Marcus Marulus Spalatensis iliti ponaški Marul, besjednik
Igor Paro, alias Hieronymus Papale, lautarius iliti ponaški Jerolim, lutnjist

Izbor stihova: Zoran Kelava & Igor Paro
Izbor glazbe, aranžmani i izvedba na renesansnoj lutnji: Igor Paro

Tekst: izbor iz zbirke - Marko Marulić, Glasgowski stihovi, prev. s latinskog Darko Novaković, Matica Hrvatska, 1999.

Glazba: Joan Ambrosio Dalza, Franciscus Bossinensis, Marchetto Cara, Josquin des Préz

Program:
I. MARKO MARULIĆ PROTIV LOŠIH PJESNIKA I OSTALIH POŠASTI
II. DVA EPITAFA
III. MARKO MARULIĆ U OBRANU ŽIVOTINJA
IV. EROTIKA MITOLOGIKA
V. MARKO MARULIĆ MUZIČARIMA I PJESNICIMA U POHVALU

ANA KATARINA ZRINSKI: JEDNO VRIME KRUTO, JALNO I ZLOČESTO

Program:
Anon. Prélude (Manuskript Hurel, Francuska, oko 1670.)
Ana Katarina Zrinski Miklovuša Zrinskoga smrt
Anon. Allemande (Manuskript Hurel)
Nestalnost vrimena
Alessandro Piccinini La Folia

Franjo Dellišimunović Popivka vu kojoj se Stvoritelj z Dušom razgovara
Vinko Jelić Ricercar primo

Petar Zrinski Moje drago serce
međimurska narodna Dej mi, Bože, joči sokolove
Igor Paro©2016.


O programu:

Rukopis koji sadrži Marulićev epigrafski ogled na latinskom - In priscorum epigrammata commentarius - na koji se odmah nadovezuju Marulićevi stihovi - neobičnim stjecajem okolnosti dospio je 1601. godine u London, da bi stoljeće i pol kasnije završio u Glasgowu u Škotskoj. Danas poznati pod naslovom Glasgowski stihov, Marulićevi poetski epigrami iz spomenutog rukopisa tek su 1995. postali predmetom znanstvenog istraživanja i u stručnim su krugovima odmah izazvali svojevrsnu senzaciju. Zbirka predstavlja jedan pomalo kaotičan i stilski neujednačen, no zato vrlo širok presjek Marulićevih 50 godina poetskog stvaranja, od njegovih najranijih đačkih uradaka, dok je još tek učio latinski, do vjerojatno posljednjih zabilježenih stihova (nekoliko pjesama potječe iz posljednje godine pjesnikova života). U Glasgowskim stihovima nam se strogi moralist iz Institucije i Evanđelistara neočekivano otkriva u novom svjetlu - kao živi i nemirni renesansni duh koji se bespoštedno okomljuje na mane svojih književnih suparnika i kritičara, ne štedeći pri tom ni svoje vlastite slabosti. Ljubav prema antičkom idealu ljepote, težnja ka humanističkoj naobrazbi i širokoj erudiciji, stremljenje ka duhovnom uzdizanju i kršćanskim vrlinama, s druge strane oštro kritičko oko za slabosti svog društva i vremena, fascinacija snažnim, često i zbunjujućim erotskim porivima, sve to razdire Marulićev duh u sasvim različitim smjerovima, ali ga u isto vrijeme čini čovječnijim u totalitetu ljudskog iskustva.

U poetsko-glazbenom recitalu Marko Marulić: Protiv današnjeg doba - naslovljenom prema Marulićevom istoimenom epigramu - glumac Zoran Kelava i lutnjist Igor Paro iskoristili su taj raskošni spektar intelektualne vrsnoće i emocionalne raznovrsnosti da Marulića predstave u jednom scenski i glazbeno zaigranom i dinamičnom obliku. Pri tom efektno kombiniraju satirične Marulićeve elegijske distihe s glazbom za lutnju iz Marulićeva vremena, dakle s glazbom koju je i sam Marulić lako mogao slušati i koja je vjerojatno bila dijelom njegove humanističke naobrazbe, kao i njegovog poetskog nadahnuća. O tome zorno svjedoče i stihovi u kojima Marulić s neskrivenim oduševljenjem hvali glazbena dostignuća na lutnji svog splitskog prijatelja Jerolima Papalića. Premda nije poznato da li je Papalić i sam nešto skladao za lutnju - u svakom slučaju, ako i jest, nažalost, ništa nam od toga nije sačuvano - svejedno ga možemo smatrati prvim poznatim hrvatskim lutnjistom!

Zahvaljujući izvrsnom prijevodu s latinskog Darka Novakovića, Glasgowski stihovi su 1999. godine u izdanju Matice Hrvatske napokon postali dostupni i široj hrvatskoj javnosti. Britka oštrica satire koju Marulić Glasgowskim stihovima upućuje svojem vremenu i svojim suvremenicima ni nakon punih pet stoljeća ništa nije izgubila od svoje oštrine i podjednako je aktualna i danas, što svjedoči o snazi i univerzalnosti tog našeg velikana renesansnog i humanističkog duha.

© Igor Paro, 2016.